CONTACT

CONTACT
Amruševa 19/III, 10000 Zagreb, Croatia
tel. +385 1 / 4920 717
fax. +385 1 / 4920 718
Contacts:

Mira Muhoberac President

mira.muhoberac@gmail.com, mmuhober@ffzg.hr 

Gordana Ostović Secretary General

gordana.ostovic@hrt.hr

 

HDKKT (Croatian Association of Theatre Critics and Theatre Scholars) is a professional Association established in 1976. HDKKT is a member of International Association of Theatre Critics. It has about 50 active members and 15 retired members.
From 1979 to 1992 Theatrology Library published thirty-three books and from 1992 to 1997 Actor's Booklet Prolog published eleven books in cooperation with AGM.
Since 2012 The Demeter's Award for Lifetime Achievement is awarded. First award was given to Branko Hećimović 2012, second Igor Mrduljaš in 2013, third Boris Senker in 2014, fourth Boris B. Hrovat in 2015, fifth Valtko Perković in 2016, sixth Antonija Bogner Šaban in 2017, and seventh Ljubomir Stanojević in 2018.

SPONSORSHIP

ministarstvo kulture logo Republic of Croatia Ministry of Culture

Vlatko Perković, član DHK, doktor znanosti s područja književnosti i kazališta, rođen je 1936. u Klisu. Gimnaziju pohađao u Splitu. Dramsku školu završio u Sarajevu, diplomu Filozofskog fakulteta stekao u Zadru. Završio izvanredni (postdiplomski) studij režije i dramaturgije na Kazališnom fakultetu Akademije umjetnosti muza u Pragu. Praktični dio studija položio režijom vlastite drame Zavězněné odpoledne (Zatvoreno poslijepodne − prethodno izvedene u HNK-u u Splitu) u praškom kazalištu Divizna. Redatelj HNK-a u Splitu i redatelj Dramskog ansambla na Splitskom ljetu. Povremena gostovanja i u drugim kazalištima. Kao dramski (rjeđe operni) redatelj i kao teoretičar istraživao suigru znakovnih sustava kazališne činjenice na tekstovima antičke dramske književnosti, preko Shakespearea (Hamlet) do suvremene drame (Miller, Genet, Beckett, Kamov, Petrasov Marović).

Predavao na  Splitskom odjelu Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu. Od godine 1998. pisac kazališnih kritika u Hrvatskom slovu, a potom u Vijencu i Kulisi.eu U zvanju izvanrednog sveučilišnog profesora predavao na Umjetničkoj akademiji u Splitu kolegij Dramaturgija. Usporedno s ranijim redateljskim i sadašnjim pedagoškim radom pisac teorijskih rasprava iz dramaturgije i teatrologije. Učestalo se javlja u periodici (Kolo, Republika, Mogućnosti, monografije), sudjeluje na znanstvenim simpozijima. Autor je nekoliko stručnih knjiga, jednog romana i nekoliko drama.

Nagrade:

Nagrada na Marulićevim danima, 1995, za dramu Ucjena;

Nagrada Grada Splita, 1977., za knjigu Tri drame;

Demetrova nagrada za životno djelo, 2016., Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa;

Nagrada za životno djelo u umjetnosti „Emanuel Vidović“, 2016. Slobodna Dalmacija

Stručne knjige: Dramaturgija i kazališni znak, Centar za kulturne djelatnosti − Zagreb, 1984.;  Manipulirano kazalište, Književni krug Split 1993; Kako zaštititi literaturu od kazališta, Radio KL-Eurodom, Split, 2002; Dramaturške funkcije i zamke otvorenih kazališnih prostora, posebni otisak iz časopisa Mogućnosti br. 1/3, 1995; Kvalitativne promjene kazališnog znaka,MH Zagreb, 2004.; Dramsko djelo − kazališna izvedba, MH Split, 2011; U procjepu ideologije i estetike (Hrvatska dramatika 1945. – 1960.), MH Dubrovnik, 2011.; Kazališna mišolovka, Književni krug Split, 2012.

Književni tekstovi: Zatvoreno poslijepodne (drama), časopis Mogućnosti br. 2, 1966; Ucjena,drama u dva dijela, vrijeme sadanje, Matica hrvatska Split, 1996.; Tri drame (i Skica za jedan operni libreto), Logos Split, 1997., (Ucjena, Deus ex machina, Zatvoreno poslijepodne, Skica za libreto opere Zatvoreno poslijepodne); roman Ja, Donna Gall ili Čekajući Cesaria, Laus, Split, 2000., str. 412; drugo izdanje: Alfa, Zagreb, 2016.; Kazalo je drvo što je ono (drama u dva dijela), Mogućnosti br. 4/6, 2005.; Tomislav, hrvatski kralj (drama u dva dijela s epilogom), Gradska knjižnica Dugopolje, 2008.;Pustinja (drama u rukopisu).

Uz libreto za operu Zatvoreno poslijepodne objavio je i detaljnu „knjigu režije“ (što je jedinstven slučaj u našoj kazališnoj literaturi) s opisom dramaturških funkcija kinetičke scenografije. Privođenje scenografije do čimbenika dramskog udarca uspijevao je ostvariti u nekim svojim režijama, posebno u Antigoni, kraljici u Tebi Tonča Petrasova Marovića.

Opširnije u monografiji: Vlatko Perković – život u umjetnosti, priredio Frano Baras, Naklada Bošković, 2013.