Obrazloženje

Demetrove nagrade HDKKT za životno djelo 2012.

BRANKu HEĆIMOVIĆu

            Teatrologija kao zasebna znanstvena humanistička disciplina u Hrvatskoj započinje sredinom 50-tih godina 20. stoljeća, kad je prof. dr. Ivo Hergešić unutar Odsjeka za komparativnu književnost pri Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu utemeljio katedru za teatrologiju s filmologijom. Tijekom sedam desetljeća koliko je otad proteklo sustavno stručno i znanstveno istraživanje i analitičko tumačenje svih aspekata kazališne umjetnosti uznijelo je hrvatsku teatrologiju do europskih i svjetskih vrijednosnih dometa. Mnogi su, od najstarije do najmlađe generacije teatrologa, u to uložili znanje, pamet i ljubav prema teatru. Ali, među svima, na prvome mjestu stameno stoje dvojica koji su tijekom umalo cijeloga tog razdoblja kvalitativno i kvantitativno, ustrajno stajali u prvome redu proboja od skromnih početaka do današnjih visova. To su pokojni Nikola Batušić (1938.-2010.) i Branko Hećimović (1934.).

            Branko Hećimović prvim se kazališnim člancima javio 1954., dakle godinu dana prije utemeljenja katedre za teatrologiju. Prvo razdoblje njegova pisanja o kazalištu obilježavaju kritike, feljtoni i članci. Nešto kasnije počinje i njegovo djelovanje kao urednika i potom voditelja Dramskog studija pri Radio Zagrebu, upravo u zlatnim godinama uzleta i pune međunarodne afirmacije hrvatske radio-drame. To dvostruko djelovanje s jedinstvenim ciljem – promicanja i analitičke rasudbe hrvatske dramske književnosti i kazališta i uređivanja monografija, zbornika i leksikografskih izdanja – protegnut će se kroz cijeli njegov stvaralački vijek sve do današnjega, poznog doba života.

            Znanstveno bavljenje poviješću hrvatske dramske književnosti kao i teatrologijom Hećimović započinje po dolasku u Zavod za književnost i teatrologiju HAZU 1977. Tad već ima iza sebe nekoliko knjiga kojih će broj do danas narasti na desetak respektabilnih naslova, uz brojne zbornike i monografije. Njegov rad odlikuje istraživački eros, filološka preciznost i podatkovna pouzdanost. Sve to vodilo ga je prema sintetskim obuhvatima na polju povijesti hrvatske drame i kazališta, a značajan je njegov rad i na slovenskome teatru, poglavito njegovoj glumačkoj sastavnici u komparativnome odnosu prema hrvatskome kazalištu.

            Pokretač je i urednik kapitalne teatrografske edicije Repertoar hrvatskih kazališta od početaka 1840. godine do danas koja je kroz dvadesetak godina iznjedrila pet opsežnih tomova. Kad znamo da je repertoar sa svim popratnim teatrografskim podatcima temelj svakomu proučavanju i tumačenju kazališnoga života kroz povijest, jasno je da je tim kapitalnim izdanjem u punom smislu omogućena suvremena znanstvena djelotvornost hrvatske teatrologije.

            Uz neiscrpnu istraživačku znatiželju Hećimovića resi i organizacijski dar, pa je tako između ostaloga bio glavnim pokretačem ideje o teatrološko-kazališnoj manifestaciji Krležini dani u Osijeku, koja je i ostvarena pod pokroviteljstvom HAZU, Hrvatskoga narodnog kazališta u Osijeku i Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera. Od samoga početka godine 1990. Branko Hećimović je spiritus movens i predsjednik Odbora Krležinih dana koji će u prosincu ove godine 2012. doživjeti svoje 23. izdanje. Bio je jednim od pokretača i predsjednikom Hrvatskoga društva kazališnih kritičara i teatrologa, a u dvama je mandatima bio predsjednikom Odbora Fonda Miroslav Krleža pri Društvu hrvatskih književnika, koju dužnost obnaša i danas.

            Uza sve to, nije nipošto zanemariv njegov leksikografski i urednički rad. Neka bude dovoljno spomenuti samo činjenicu da je priredio izabrana djela petnaestorice pisaca u ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti, te napisao cijelo mnoštvo natuknica o hrvatskoj dramskoj književnosti i kazalištu u raznim leksikonima i enciklopedijama.

            Ovaj nužno vrlo sažet pregled teatrološkoga rada dr. Branka Hećimovića više nego dovoljno potkrepljuje odluku HDKKT-a da mu se dodijeli prva nagrada te strukovne udruge za životno djelo u području teatrologije.

Darko Gašparović, predsjednik povjerenstva Demetrove nagrade 2012

Antonija Bogner Šaban,  Sanja Nikčević,  članovi povjrenestva

 

U Zagrebu, 2012.