CONTACT

CONTACT
Amruševa 19/III, 10000 Zagreb, Croatia
tel. +385 1 / 4920 717
fax. +385 1 / 4920 718
Contacts:

Mira Muhoberac President

mira.muhoberac@gmail.com, mmuhober@ffzg.hr 

Gordana Ostović Secretary General

gordana.ostovic@hrt.hr

 

HDKKT (Croatian Association of Theatre Critics and Theatre Scholars) is a professional Association established in 1976. HDKKT is a member of International Association of Theatre Critics. It has about 50 active members and 15 retired members.
From 1979 to 1992 Theatrology Library published thirty-three books and from 1992 to 1997 Actor's Booklet Prolog published eleven books in cooperation with AGM.
Since 2012 The Demeter's Award for Lifetime Achievement is awarded. First award was given to Branko Hećimović 2012, second Igor Mrduljaš in 2013, third Boris Senker in 2014, fourth Boris B. Hrovat in 2015, fifth Valtko Perković in 2016, sixth Antonija Bogner Šaban in 2017, seventh Ljubomir Stanojević in 2018, eight Giga Gračan 2020. and ninth Zvonimir Mrkonjić 2021.

SPONSORSHIP

ministarstvo kulture logo Republic of Croatia Ministry of Culture

Povjesničar hrvatske dramske književnosti i kritičar, teatrolog, teatrograf i leksikograf Branko Hećimović rođen je 1934. u Zagrebu, gdje je diplomirao i 1965. doktorirao obranivši na Filozofskom fakultetu radnju Hrvatska dramska književnost između dva rata (Rad JAZU, knj. 353, 1968). Od 1956. do 1972., s jednogodišnjim prekidom 1958/1959 kada služi vojsku, zaposlen je u Radio Zagrebu, kao kazališni kritičar i urednik Kulturno-umjetničke redakcije, te kao šef Dramskog studija i urednik Umjetničkog programa. Smijenjen početkom 1972, kratkotrajno obnaša dužnost v. d. urednika Dramsko-literarne redakcije, a zatim je od listopada 1972. urednik za opću kulturu u Školskoj knjizi. U kolovozu 1977. primljen je u Akademijin Zavod za književnost i teatrologiju i izabran za višega znanstvenog suradnika, a 1982. za znanstvenog savjetnika. U međuvremenu 1978. prihvaća i vođenje kolegija Teatrološki praktikum na Akademiji dramske umjetnosti te ga vodi do 2007. Dužnost upravitelja Odsjeka za teatrologiju obnaša od 1979, a u prosincu 1990. imenovan je voditeljem Zavoda. Nakon utemeljenja Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU 1993, voditelj je dvaju odsjeka, Odsjeka za povijest hrvatske književnost i Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta, do početka 1996. Od tada pa do umirovljenja krajem 2001, voditelj je Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta kojeg honorarno vodi do siječnja 2018. Godine 1980. izabran je za člana suradnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Doživotni je član suradnik i zaslužni znanstvenik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Objavljivati je počeo 1954. godine. Isprva piše uglavnom kazališne kritike (Radio Zagreb, „Teatar“, „Vjesnik“, „Književnik“, „Kolo“, „Telegram“…) te članke, feljtone i eseje o recentnoj kazališnoj problematici. Potom se sve više posvećuje proučavanju hrvatske dramske književnosti, posebice 19. i 20. stoljeća, te ona postaje, zajedno s kazališnom umjetnošću navedenih stoljeća, glavnim područjem njegova zanimanja. Autor je više knjiga (suautor M. Flegar, Dva komediografa, 1971; Velika imena hrvatskog glumišta, 1975; 13 hrvatskih dramatičara, 1976; Dramaturški triptihon, 1979; Može li se Lauri vjerovati? 1982; Razgovori s Pometom, Desdemonom i Poljskim Židovom, 1995; Pod Krležinim kišobranom, 1997; U zagrljaju kazališta, 2004; Izdaja forme, Feljtoni, dnevnički i memoarski zapisci, polemike, kritike, komentari i pisma, 2010; suautori Marija Barbieri, Henrik Neubauer, Slovenski umjetnici na hrvatskim pozornicama / Slovenski umetniki na hrvaškim odrih, 2010.) i antologija (Pometova družba, Komediografija od Nalješkovića i Držića do danas, 1973; Antologija suvremene hrvatske drame, «Vidik», br. 16-18, 1973; Das kroatische Drama des 20. Jahrhunderts, «Die Brücke», br. 51-53, 1977; Izabrane slovenske drame, 1982; suautor B. Pavlovski, Suvremene makedonske drame, 1982; Antologija hrvatske drame, 1-3 knjiga, 1998; suautori N. Batušić i R. Marinković, Il teatro croato del dopoguerra, «La battana», br. 91-92, 1989; Antologio de kroataj unuaktaj dramoj, 1997), te suautor i priređivač monografije Dragica Krog Radoš, glumica i subreta, 2006; Dragica Krog Actress and Saubrette, Expanded version, 2014. Sastavljač je i dvaju izdanja, koja sadrže CD-e i popratne knjižice: Kupleti, šaljivi monolozi i prizori, Gramofonski zapisi članova Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu i izvođača zagrebačkih kabareta 1906-1930 i Recitacije, kazivanja, dramski monolozi i prizori, Fonogramski zapisi članova Drame Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu 1909-1952, Zagreb 2005.

Inicijator je, priređivač i urednik kapitalnoga teatrografskog izdanja u dvije knjige Repertoar hrvatskih kazališta 1840-1860-1990, 1990. i treće knjige Repertoara hrvatskih kazališta, 2002., a kao voditelj projekta potpisuje uredništvo pete, Repertoar hrvatskih kazališta, 2012. te dovršava priređivanje četvrte.

Od 1978. godine do 1988. član je  Odbora Dana Hvarskog kazališta, a više posljednjih godina postojanja i član uredništva biblioteke Pet stoljeća hrvatske književnosti za koju je priredio izabrana djela petnaestorice pisaca, među kojima i Tita Brezovačkoga i Milana Begovića. Za tisak je nadalje pripremio i prokomentirao i neobjavljene ili u periodici i ostavštinama zagubljene dramske i kritičarske tekstove Milana Begovića, Zlate Kolarić-Kišur, Marka Foteza, Marijana Matkovića i Zvonimira Bajsića, a priređivač je i Izabranih djela dramatičara, esejiste i kritičara Marijana Matkovića, 2001. u osam knjiga. Priredio je i više zbornika i časopisa posvećenih radio-drami, kazališnoj građi i teatrološkoj problematici kao što su zbornici Praha – Warszawa – Zagreb, Nagrađene radio-drame, 1968, Suvremena drama i kazalište u Hrvatskoj, 1987. i Karlovačka kazališna stoljeća, 1995. Priređivač je također i dvadeset i četiri i supriređivač dva zbornika priopćenja sa znanstvenih skupova održanih u sklopu kazališno-teatrološke manifestacije Krležini dani u Osijeku.

Svjestan važnosti i značenja evidentiranja, pohrane i obrade multidisciplinarne kazališne građe proširuje djelatnost Odsjeka usredotočene do njegova dolaska u Zavod gotovo jedino na Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, njezinim preuzimanjem i iz drugih zagrebačkih kao i iz drugih kazališnih središta, te od pojedinaca, povećavši time muzejsko-arhivski fond, prerastao u nacionalni, za dva do tri puta. Obuzetost kazališnom građom, te posebice scenografijom i kostimografijom potiču ga na pripremanje brojnih izložbi za koje sastavlja i potpisuje (Scenografije Aleksandra Augustinčića, 1997., Kazališni portreti i scenografije Zlatka Kauzlarića Atača, 1997., drugo izdanje pod naslovom Od crteža do scene, 1998.), priređuje i uređuje kataloge.

Predavao je na Slavističkoj školi u Dubrovniku i na poslijediplomskom studiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, bio je mentor i član povjerenstva za brojne magistarske i doktorske radove te sudjelovao na nizu znanstvenih skupova, kao što su skupovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Društva hrvatskih književnika, Sterijinog pozorja u Novom Sadu, Nacionalne i sveučilišne biblioteke, Zadarskog fakulteta, Pedagoškog / Filozofskog fakulteta u Osijeku, Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu, Hrvatsko bugarskog društva, Dana Hvarskoga kazališta, Krležinih dana u Osijeku…

Bavi se i leksikografskim radom.  Jedan je od glavnih suradnika Enciklopedije Hrvatskoga narodnog kazališta, kao i suradnik Leksikona pisaca Jugoslavije i Enciklopedije hrvatske povijesti i kulture. Suradnik je i urednik u izdanjima Leksikografskog zavoda „Miroslav Krleža“ – Jugoslavenska enciklopedija i Hrvatski biografski leksikon. Prevodi s ruskog (V. V. Majakovski Stjenica, 1958, 1982.) i slovenskog jezika, adaptira dramska djela i dramatizira prozna ostvarenja za radijska izvođenja (dramatizacija Šenoina Prosjaka Luke i adaptacija Krležina Michelangela Buonarrotija prevedene su i emitirane na Radio Ljubljani), te s Tanhoferove filmske snimke Gavelline režije Krležine drame U logoru u Zagrebačkom dramskom kazalištu prilagođuje tonsku sastavnicu radijskoj reprodukciji, objavljuje feljtonsko-esejističke i memoarske zapise, kao i refleksije o događajima i pojedincima iz umjetničkog miljea.

 Član je Društva hrvatskih književnika od 1963, kada je izabran i za člana radnika Matice hrvatske i jedan je od utemeljitelja Hrvatskog društva kazališnih kritičara i teatrologa, a biran je i za njegova predsjednika. U dva početna mandata predsjednik je Odbora Fonda Miroslav Krleža , a zatim je njegov višegodišnji član. Ponovno izabran za predsjednika na kraju mandata 2011, obnaša tu dužnost do 2017. Među malobrojnim je pokretačima i Krležinih dana u Osijeku i predsjednik njihova Odbora od osnutka ove kazališno-teatrološke manifestacije 1990. godine do sredine 2017.

Dobitnik je Nagrade Sveučilišta u Zagrebu / za diplomsku radnju iz ruske književnosti L. N. Andrejev u hrvatskoj književnosti / 1958; posebne nagrade Društva novinara Hrvatske 1961-1962 / za kazališnu kritiku izvedbe Sartreove drame Zatočenici iz Altone u Hrvatskom narodnom kazalištu, Zagreb / 1962; Treće nagrade za dokumentarnu reportažu / Velika imena hrvatskoga glumišta, Viktor Beck / Nedjelje radija Jugoslavenske radiotelevizije, Ohrid 1972; Povelje / Spomen priznanja Odbora Fonda Miroslav Krleža za predsjedničku predanost radu Odbora, 1989; Nagrade „Bartol Kašić“ Odbora za dodjelu republičkih nagrada znanstvenicima Republike Hrvatske za Repertoar hrvatskih kazališta 1840-1860-1980, Zagreb 1990, 1991; Nagrade „Marko Fotez“ za Repertoar hrvatskih kazališta 1840-1860-1980, Zagreb 1990, 1991; prve dodijeljene Nagrade Dimitrija Demeter za životno djelo Društva hrvatskih kazališnih kritičara i teatrologa 2012.