Demetrovom nagradom HDKKT-a za godi\u0161nje ostvarenje 2024. godine nagra\u0111ena je<\/p>\n
Lada \u010cale Feldman<\/strong><\/p>\n Povjerenstvo za dodjelu nagrade u sastavu\u00a0 dr. sc. Vi\u0161nja Ka\u010di\u0107 Rogo\u0161i\u0107, dr. sc. Martina Petranovi\u0107 i Ivana Slunjski (predsjednica povjerenstva) na sjednici odr\u017eanoj 16. svibnja 2024. godine donijelo je odluku da se Demetrova nagrada za godi\u0161nje ostvarenje Hrvatskoga dru\u0161tva kazali\u0161nih kriti\u010dara i teatrologa 2024. godine dodijeli istaknutoj \u010dlanici Dru\u0161tva, knji\u017eevnoj teoreti\u010darki, teatrologinji i profesorici na Odsjeku za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu LADI \u010cALE FELDMAN za prijevod knjige Patricea Pavisa Suvremena re\u017eija<\/em> (2022) i za autorsku knjigu Hiniti i biti<\/em> (2023).<\/p>\n Nagrada se sastoji od povelje, skulpture Martina Babi\u0107a i nov\u010danoga iznosa.<\/p>\n \u017divotopis<\/p>\n Lada \u010cale Feldman profesorica je teatrologije te predstojnica Katedre za dramatologiju i teatrologiju na Odsjeku za komparativnu knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Od 1991. do 2005. radila je kao znanstvenica u Institutu za etnologiju i folkloristiku, istodobno predaju\u0107i u Centru za \u017eenske studije, na Filozofskom fakultetu te na Institutum studiorum humanitatis u Ljubljani. Njezini su istra\u017eiva\u010dki interesi teatrologija i izvedbeni studiji, feministi\u010dka kritika i knji\u017eevna teorija, na koje teme objavljuje na hrvatskom, engleskom, njema\u010dkom, talijanskom i francuskom jeziku.<\/p>\n Autorica je vi\u0161e knjiga: Bre\u0161anov teatar <\/em>(1989), Teatar u teatru u hrvatskom teatru<\/em> (1997), Euridikini osvrti<\/em> (2001), Femina ludens<\/em> (2005), U san nije vjerovati<\/em> (2012), Onkraj pozornice<\/em> (2019) i Hiniti i biti<\/em> (2023), te dviju knjiga u suradni\u0161tvu, s Moranom \u010cale U kanonu, studije o dvojni\u0161tvu<\/em> (2008) i s Anom Tomljenovi\u0107 Uvod u feministi\u010dku<\/em> knji\u017eevnu kritiku<\/em> (2012). Urednica je dviju gluma\u010dkih monografija (Tonko Lonza<\/em>, 2011. i Neva Ro\u0161i\u0107<\/em>, 2014) te suurednica nekoliko tematskih brojeva znanstvenih \u010dasopisa i zbornika, na hrvatskom i na engleskom jeziku, me\u0111u kojima se izdvajaju Fear, Death and Resistance: an Ethnography of War, Croatia 1991\u201392 <\/em>(1993), s Ines Prica i Reanom Senjkovi\u0107, i Misperformance, Essays in Shifting Perspectives <\/em>(2014), s Marinom Bla\u017eevi\u0107em.<\/p>\n Bila je predsjednica Hrvatskog semioti\u010dkog dru\u0161tva, \u010dlanica direktorskog odbora me\u0111unarodnog udru\u017eenja Performance studies international, a organizirala je i nekoliko konferencija, me\u0111u kojima i 15. Godi\u0161nju konferenciju PSi, posve\u0107enu pojmu “misperformance” odnosno “izvedba ukrivo”, koji je u\u0161ao u skupinu klju\u010dnih koncepata izvedbenih studija (usp. natuknicu napisanu s M. Bla\u017eevi\u0107em za Performance Studies. Key Concepts, Words, and Theories, <\/em>2014, ur. Brian Reynolds, Palgrave Macmillan).<\/p>\n \u010clanica je uredni\u0161tva \u010dasopisa Umjetnost rije\u010di<\/em>, a povremeno i prevoditeljica. Dobitnica je \u010detiriju nagrada, me\u0111u kojima jedne me\u0111unarodne (Petar Bre\u010di\u0107, 2002, Martin Stevens, 2005, s Maxom Harrisom, Godi\u0161nja nagrada Filozofskog fakulteta, 2008, Marko Fotez, 2020).<\/p>\n <\/p>\n Predstavljaju\u0107i Ladu \u010cale Feldman u prvom \u0107emo redu istaknuti da je rije\u010d o uglednoj hrvatskoj knji\u017eevnoj teoreti\u010darki i teatrologinji te dugogodi\u0161njoj profesorici teatrolo\u0161kih kolegija na Odsjeku za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskoga fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, no, kao \u0161to gdjekad i sama samozatajno i gotovo pa bismo mogli re\u0107i “uzgred” navodi u biografiji, Lada \u010cale Feldman povremeno se javlja i kao prevoditeljica s francuskoga i engleskoga na hrvatski jezik. Obi\u010dno su posrijedi birane stru\u010dne ili znanstvene studije, eseji i knjige iz podru\u010dja teorije knji\u017eevnosti i kazali\u0161ta, odnosno izvedbenih umjetnosti me\u0111u kojima ovom prigodom mo\u017eemo izdvojiti tekst “Autobiografski sporazum” Phillipea Lejeunea ili knjigu Kritika i istina<\/em> Rolanda Barthesa. Osim toga, Lada \u010cale Feldman oku\u0161ala se i kao prevoditeljica knji\u017eevnih tekstova, to\u010dnije dramskih djela i libreta, i to nerijetko u povodu njihove neposredne scenske izvedbe, primjerice libreta Gounodove opere Romeo i Julija <\/em>ili drame Enigmatske varijacije<\/em> \u00c9rica-Emmanuela Schmitta za Hrvatsko narodno kazali\u0161te Ivana pl. Zajca. Sudjelovala je i u prire\u0111ivanju prijevoda hrvatskih djela na strane jezike, kao \u0161to je redaktura prijevoda Dr\u017ei\u0107eva Skupa<\/em> na francuski jezik, a kad su u pitanju prijevodi, spremno \u0107e se upustiti u potragu za starijim i neobjavljenim prijevodima igranim u kazali\u0161tu kako bi svojim studentima omogu\u0107ila \u010ditanje svjetski relevantnih autora i djela \u010diji prijevodi nisu dostupni na hrvatskom jeziku u tiskanome izdanju, a prema potrebi prevest \u0107e ih i sama, kao i stru\u010dne \u010dlanke ili njihove dijelove. Napokon, problematikom prevo\u0111enja dramske knji\u017eevnost i kulturolo\u0161kih transfera iz jedne jezi\u010dne sredine u drugu Lada \u010cale Feldman bavila se i u znanstvenim studijama \u2013 posebice kad je rije\u010d o Moli\u00e8reovim djelima u hrvatskome kontekstu \u2013 nagla\u0161avaju\u0107i slo\u017eenost i odgovornost \u010dina prevo\u0111enja te isti\u010du\u0107i vi\u0161ezna\u010dnu i dalekose\u017enu va\u017enost njegova zaloga za nacionalnu knji\u017eevnost, kazali\u0161te, jezik i kulturu uop\u0107e. U tome kontekstu valja promatrati i njezin temeljit, promi\u0161ljen, istra\u017eiva\u010dki \u2013 a kako \u0107e otkriti ve\u0107 i najpovr\u0161niji razgovor s prevoditeljicom \u2013 i strastven rad na prevo\u0111enju kapitalne studije La mise en sc\u00e8ne contemporaine<\/em> jednoga od vode\u0107ih svjetskih teatrologa Patricea Pavisa. Prijevod Lade \u010cale Feldman objavljen je 2022. godine pod naslovom Suvremena re\u017eija<\/em> u respektabilnoj Biblioteci Mansioni<\/em> Hrvatskoga centra ITI.<\/p>\n U vrijeme kada zaslu\u017ean prevoditeljski rad nerijetko biva slijepom pjegom hrvatske kulturne scene, kada se stru\u010dna literatura sa stranih jezika razmjerno malo i rijetko prevodi, napose unutar vrlo uskog i specijaliziranog podru\u010dja kao \u0161to je to teatrologija, i kada hrvatski jezik uop\u0107e, a unutar toga i jezike pojedinih struka, preplavljuju neprevedeni, neadekvatno ili pogre\u0161no prevedeni pa i neshva\u0107eni termini sa stranih jezika, ponajvi\u0161e engleskoga, pothvat prevo\u0111enja Pavisove opse\u017ene i iscrpne studije o brojnim aktualnim pojavama u suvremenome teatru posljednjih nekoliko desetlje\u0107a upravo je kapitalan prinos hrvatskoj teatrologiji i nacionalnoj kulturi, kako na razini uvo\u0111enja Pavisovih razmatranja o suvremenoj re\u017eiji, scenografiji, glumi, medijima i tehnologiji u kazali\u0161tu te teatru uop\u0107e u hrvatski javni prostor tako i na razini prevo\u0111enja kompleksnoga strukovnog pojmovlja i instrumentarija suvremenih izvedbenih umjetnosti u hrvatski jezik. Prijevod Lade \u010cale Feldman utoliko valja uzeti i razumjeti i kao golem prilog uspostavljanju, rezimiranju i sistematiziranju teatrolo\u0161kih znanja o brojnim aspektima suvremene scenske prakse i preciznijem utvr\u0111ivanju, definiranju, razgrani\u010davanju ili poja\u0161njavanju klju\u010dne terminologije i metodolo\u0161kih alata izvedbenih umjetnosti, odnosno standardizaciji njihove uporabe u hrvatskom jeziku, \u0161tovi\u0161e kao autorski prinos od iznimnoga zna\u010denja za \u0161iru hrvatsku kazali\u0161nu i akademsku zajednicu, po\u010dev\u0161i od studenata umjetni\u010dkih akademija i humanisti\u010dkih studija preko prakti\u010dara aktivnih u razli\u010ditim sferama kazali\u0161ne umjetnosti do kazali\u0161nih kriti\u010dara, teoreti\u010dara i povjesni\u010dara.<\/p>\n Kako je ve\u0107 nazna\u010deno, Lada \u010cale Feldman se u znanstvenim istra\u017eivanjima tako\u0111er doticala fenomena prevo\u0111enja, shva\u0107enog kao \u010din otkrivanja, tuma\u010denja pa i adaptacije izvornika i kao oblik kulturnog prijenosa i svojevrsnog sjeci\u0161ta kultura, a tom se temom nastavila baviti i u autorskoj knjizi Hiniti i biti<\/em> objavljenoj 2023. godine u izdanju nakladni\u010dke ku\u0107e Disput. U knjizi osovljenoj ponajprije oko fenomena glume i njegovih razli\u010ditih pojavnosti i aspekata objedinjeno je dvanaest autori\u010dinih studija \u0161to se iz razli\u010ditih teorijskih perspektiva i tragom odabrane dramske, prozne, filozofske, kazali\u0161ne i filmske gra\u0111e nastale od antike do danas obra\u0107aju ideji hinjenja i bivanja, sa\u017eetoj u naslovnoj sintagmi knjige i razlo\u017eenoj u kontekstu autori\u010dine cjelo\u017eivotne i u hrvatskome znanstvenoistra\u017eiva\u010dkom prostoru prepoznatljive zaokupljenosti prou\u010davanjem glume, rodnih politika, umjetni\u010dke intermedijalnosti i strukovne interdisciplinarnosti. Nastajale tijekom posljednjih nekoliko godina autori\u010dina znanstvenoistra\u017eiva\u010dkoga rada u razli\u010ditim prigodama \u2013 mahom znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu \u2013 studije u knjizi k tome su i \u010dvrsto usidrene u tri ve\u0107e konceptualne cjeline koje ujedno \u010dine tri dijela knjige redom posve\u0107ena inovativnim komparativnim \u010ditanjima dramskih djela iz hrvatske i svjetske dramske knji\u017eevnosti, vi\u0161evrsnim teorijskim problematiziranjima filozofije glume i gluma\u010dke prakse u razli\u010ditim kazali\u0161nopovijesnim razdobljima ili autorskim poetikama te minucioznom ra\u0161\u010dlanjivanju samoga medija dramskoga stvarala\u0161tva i njegovih mnogolikih formalnih permutacija i kulturolo\u0161kih potencijala.<\/p>\n U knjigom obuhva\u0107enim studijama Lada \u010cale Feldman uhvatila se istra\u017eivanja mahom nepoznatih ili veoma slabo, fragmentarno, marginalno ili jednostrano obra\u0111enih problemskih mjesta hrvatske knji\u017eevne i kazali\u0161ne kulture, iznjedriv\u0161i tekstove koji sustavno, metodi\u010dno i obuhvatno iznose nove spoznaje, kriti\u010dki revidiraju i revaloriziraju vladaju\u0107a stajali\u0161ta i uvjerenja i\/ili teorijski rasvjetljavaju razmatranu tematiku. Autorica je podjednako suverena u argumentima i relevantna u zaklju\u010dcima bez obzira bavi li se reinterpretacijama ili komparatisti\u010dkim \u010ditanjima hrvatskih i europskih dramskih tekstova kao \u0161to su dubrova\u010dke fran\u010dezarije, hrvatska komediografija s kraja 18. stolje\u0107a, Ibsenova Nora <\/em>ili Marinkovi\u0107eve Inspektorove spletke<\/em>, propitivanjem predod\u017ebi rodnih, kulturnih ili ideolo\u0161kih konstrukata u knji\u017eevnome diskursu i izvedbi, kao \u0161to su fenomen precioznosti<\/em>, figura i uloga lika majke i institucija braka, ili pak revizijama postoje\u0107e znanstvene i kriti\u010dke percepcije razli\u010ditih tekstova i kazali\u0161nih i kulturnih izvedbi. Njezini radovi stoga popunjavaju historiografske, teorijske ili recepcijske bjeline u sagledavanju procesa adaptacije i prelaska iz jednoga umjetni\u010dkog medija u drugi (proza na sceni, kazali\u0161te u prozi i na filmu, gluma u teatru i na filmu, dodirivanja, prela\u017eenja i premre\u017eavanja knji\u017eevnosti, kazali\u0161ta i filma) ili transfera iz kulture u kulturu, napose kad je rije\u010d o me\u0111uodnosu tzv. centra i periferije (hrvatski dramski tekst na inozemnoj sceni), te propituju fenomen dramskoga i status dramskoga teksta u odnosu ne samo spram proze i poezije ili postdramskoga te izvedbe i kazali\u0161ne predstave ve\u0107 i naspram tradicije same drame i kazali\u0161ta. Analizama pak gluma\u010dke umjetnosti iz o\u010di\u0161ta feministi\u010dke teorije, primjerice istra\u017eivanjima utjecaja koji varijabilna ideolo\u0161ka ozra\u010dja mogu imati na oblike \u017eenskoga gluma\u010dkog samopredstavljanja, te utvr\u0111ivanjem i obja\u0161njavanjem geneze pojedinih prevratni\u010dkih mjesta u povijesti gluma\u010dkih praksi i poetika, kao \u0161to su gluma kao impersonacija, impersonalni oblici izvedbene prakse ili izvedba kao izraz glum\u010deva jastva, bitno pridonosi preciznijem poimanju i razumijevanju gluma\u010dkoga stvarala\u0161tva, jedne od okosnica njezine knjige i jedne od autori\u010dinih trajnijih istra\u017eiva\u010dkih preokupacija.<\/p>\n Znanstvena \u010ditanja nacionalne i svjetske knji\u017eevne, kazali\u0161ne i filmske produkcije ponu\u0111ena u knjizi Hiniti i biti<\/em> zasnovana su na aktiviranju raznovrsne i bogate mre\u017ee teorijskih pristupa i metodolo\u0161kih resursa iz podru\u010dja izvedbenih studija, teatrologije, knji\u017eevne analize, knji\u017eevne antropologije, feministi\u010dke teorije, psihoanalize pa i filmologije i filozofije, kojima autorica barata suvereno i autoritativno, s precizno\u0161\u0107u dubinskog ovladavanja rabljenim pojmovljem i konceptima i sa \u0161irinom poznavanja najaktualnijih analiti\u010dkih alata. Valja tako\u0111er naglasiti da je rije\u010d o autorici koja od po\u010detka profesionalne karijere akribi\u010dno, sustavno i dosljedno oboga\u0107uje hrvatski znanstvenoistra\u017eiva\u010dki prostor ucjepljivanjem razli\u010ditih teorijskih modela i metodolo\u0161kih oru\u0111a u \u0161aroliki korpus nacionalnoga koliko i internacionalnoga umjetni\u010dkog stvarala\u0161tva, ali nikada ne robuju\u0107i importiranim analiti\u010dkim konceptima, nego usporedo s njihovom primjenom uzvratno produbljuje i propituje njihovu operativnost i razlo\u017enost. \u0160tovi\u0161e, razli\u010dita metodolo\u0161ka i teorijska pitanja vlastite (inter)disciplinarne prakse, kako njezinih dosega tako i njezinih aporija, nerijetko su, uklju\u010div\u0161i i posebno nadahnute pasa\u017ee ove knjige, u samome \u017eari\u0161tu autori\u010dina znanstvena zanimanja.<\/p>\n Znanstveni diskurs Lade \u010cale Feldman odlikuje semanti\u010dki gusto uslo\u017enjen, ali pojmovno pedantno precizan i analiti\u010dki nedvosmislen stil izlaganja, teorijski i faktografski vi\u0161esmjerno potkrijepljeno, ali izvorno zasnovano izno\u0161enje pretpostavki, argumenata i zaklju\u010daka, kao i sna\u017ena markiranost istra\u017eiva\u010dkom zatravljeno\u0161\u0107u temom, a gdjekad i polemi\u010dnim ekskursima, \u0161to re\u010deno znanstveno \u0161tivo istodobno \u010dini i interpretativno zahtjevnim i uzbudljivim za \u010ditanje i gonetanje.<\/p>\n Prijevod knjige Suvremena re\u017eija<\/em> i knjiga Hiniti i biti<\/em> i samostalno i zajedno \u010dine dvostruki autorski pothvat, od vitalnoga zna\u010denja i za razumijevanje hrvatske kazali\u0161ne umjetnosti i za unapre\u0111enje hrvatske teatrologije, temeljem kojega je povjerenstvo za dodjelu Demetrove nagrade jednoglasno odlu\u010dilo da se Demetrova nagrada za godi\u0161nje ostvarenje 2024. godine dodijeli upravo Ladi \u010cale Feldman.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Demetrovom nagradom HDKKT-a za godi\u0161nje ostvarenje 2024. godine nagra\u0111ena je Lada \u010cale Feldman<\/p>\n","protected":false},"featured_media":1661,"template":"","class_list":["post-1656","demetrova-nagrada","type-demetrova-nagrada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"yoast_head":"\n
\n
\nObrazlo\u017eenje Demetrove nagrade HDKKT-a za godi\u0161nje ostvarenje 2024.<\/h3>\n
Dvostruki autorski pothvat<\/h4>\n