Demetrovu u nagradu za \u017eivotno djelo HDKKT za 2013. godinu dodijeljena je<\/p>\n
Igoru Mrdulja\u0161u<\/strong><\/p>\n Tijek odlu\u010divanja:<\/p>\n Na temelju pravilnika Demetrove nagrade za \u017eivotno djelo HDKKT, usvojenog na godi\u0161njoj skup\u0161tini HDKKT 27.06. 2012., Upravni odbor udruge je na svom sastanku od 13.03.2013. imenovao Povjerenstvo za dodjelu nagrade u sastavu: Boris Senker, Sanja Nik\u010devi\u0107 i Boris B. Hrovat.<\/p>\n Sastanak povjerenstva odr\u017ean je u srijedu 22. 07. 2012. u prostorijama Filozofskog fakulteta u Zagrebu od 13-14 sati. Sastanku su prisustvovali svi \u010dlanovi, a Boris Senker izabran je za predsjednika povjerenstva. Povjerenstvo je jednoglasno odlu\u010dilo da je dobitnik Demetrove nagrade za \u017eivotno djelo za 2013. godinu Igor Mrdulja\u0161!<\/p>\n Nagrada se sastoji od povelje i skulpture (rad Martina Babi\u0107a) te nov\u010danog iznosa od 10.000,00 kuna.<\/p>\n Sve\u010dano uru\u010denje biti \u0107e 13.06.2013. (\u010detvrtak) kao sve\u010dani i zavr\u0161ni dio izborne skup\u0161tine HDKKT u Zagreba\u010dkom kazali\u0161tu lutaka.<\/p>\n Izvje\u0161\u0107e sastavila:<\/p>\n Sanja Nik\u010devi\u0107<\/strong><\/p>\n Igor Mrdulja\u0161 ro\u0111en je 1945. godine u Splitu. Od 1950. do 1972. \u017eivi na Rijeci, 1973.-1975. u Vara\u017edinu, od g. 1975. u Zagrebu. Tajnik Zavoda za industrijsku pedagogiju na Rijeci (1970.-1972.), voditelj promid\u017ebe i urednik kazali\u0161nih izdanja Narodnog kazali\u0161ta Augusta Cesarec u Vara\u017edinu (1973.-1975.), dramaturg i v.d. ravnatelja Zagreba\u010dkog kazali\u0161ta mladih (1975.-1993. i 1993.\/94.), pomo\u0107nik ministra informiranja (1990.-1992.), pomo\u0107nik ministra kulture za informiranje (1992.), na\u010delnik Odjela za posebne oblike ratovanja Politi\u010dke uprave Minstarstva obrane (1994.-1997.), zamjenik predstojnika Ureda za odnose s javno\u0161\u0107u Vlade Republike Hrvatske (1997.-2001.), a od 2001. do 2012. pomo\u0107nik ravnatelja Zagreba\u010dkog kazali\u0161ta lutaka. Objavio knjige:<\/p>\n Kriti\u010dar, teatrolog, publicist, urednik i svestran kazali\u0161ni \u010dovjek Igor Mrdulja\u0161 u na\u0161em je kulturnom i javnom \u017eivotu djelatan vi\u0161e od \u010detiri i pol desetlje\u0107a \u2013 od godine 1968., kad je objavio prve osvrte na kazali\u0161ne predstave u studentskom tisku, odnosno od godine 1967., kad je osnovao te do 1969. i vodio Studentsku eksperimentalnu kazali\u0161nu scenu u Rijeci.<\/p>\n Ro\u0111en 1945. u Splitu, mladost je proveo u Rijeci, gdje se i \u0161kolovao, potom boravio u Vara\u017edinu, a od 1975. \u017eivi i radi u Zagrebu. Bio je, izme\u0111u ostaloga, voditelj promid\u017ebe i urednik kazali\u0161nih izdanja dana\u0161njega Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Vara\u017edinu, dramaturg i, kra\u0107e vrijeme, vr\u0161itelj du\u017enosti ravnatelja Zagreba\u010dkoga kazali\u0161ta mladih, a od 2001. do umirovljenja 2012. pomo\u0107nik ravnatelja Zagreba\u010dkoga kazali\u0161ta lutaka. U devedesetim je godinama obna\u0161ao razne du\u017enosti u ministarstvima i uredima Vlade Republike Hrvatske.<\/p>\n Usporedo s tim poslovima neprekidno je pisao kritike, feljtone i eseje za niz hrvatskih dnevnih i tjednih listova, \u010dasopisa i drugih publikacija, od kojih je nekima bio i urednikom, te prilozima sura\u0111ivao i u radijskim emisijama o kazali\u0161tu. Objavljivao je tako u “Telegramu”, ure\u0111ivao kazali\u0161nu rubriku “Rije\u010dke revije” i “Kamova”, prire\u0111ivao izdanja rije\u010dkoga i vara\u017edinskog kazali\u0161ta te Hrvatskoga narodnog kazali\u0161ta u Zagrebu, a za Me\u0111unarodnu slavisti\u010dku \u0161kolu priredio je i nekoliko mini-monografija u nizu “Gra\u0111a za portret glumca”. Od 1997. do 2006. bio je glavni urednik revije za lutkarstvo “LuKa”, kojoj je nakladnik Zagreba\u010dko kazali\u0161te lutaka.<\/p>\n Kao \u010dlan uredni\u0161tva kazali\u0161noga \u010dasopisa “Prolog” od 1975. i istoimene biblioteke od njezina utemeljenja 1977. godine te od 1984. suurednik, s Vjeranom Zuppom, prvih brojeva “Novoga Prologa” znatno je pridonio podizanju kulture na\u0161ega pisanja o kazali\u0161tu i za kazali\u0161te na vi\u0161u razinu. K tomu je, od 1979. do 1991. bio izvr\u0161ni urednik Teatrologijske biblioteke Hrvatskoga dru\u0161tva kazali\u0161nih kriti\u010dara i teatrologa, u kojoj je objavljeno vi\u0161e od trideset stru\u010dnih i znanstvenih knjiga, a suure\u0111ivao je od 1994. do 1998., s Brankom He\u0107imovi\u0107em i Nikolom Batu\u0161i\u0107em, Glumi\u0161nu knji\u017enicu Prolog, koja je, pri zagreba\u010dkom nakladniku AGM, nastala spajanjem dvaju prija\u0161njih nizova \u2013 biblioteke Prolog i Teatrologijske biblioteke.<\/p>\n Jo\u0161 jedanput se oku\u0161ao i u kazali\u0161noj praksi te od 1985. do 1988. zajedno s Tahirom Muji\u010di\u0107em vodio Lutkarsko-erotski cabaret (LEC) Mmanipuli, po mnogo \u010demu izniman na na\u0161oj kazali\u0161noj sceni. Pisao je dramske tekstove za djecu i odrasle, televizijske scenarije, a posebno se isti\u010du njegove scenske prilagodbe djela Ivane Brli\u0107-Ma\u017eurani\u0107, dijelom tiskane 1994. u knjizi\u00a0Potjeh, Toporko i Neva Nevi\u010dica<\/i>.<\/p>\n Sudjelovao je na znanstvenim skupovima o drami i kazali\u0161tu, izme\u0111u ostalih na Danima hvarskoga kazali\u0161ta, Krle\u017einim danima u Osijeku, Suvremenoj hrvatskoj drami i \u0160oljanovim danima, a sura\u0111ivao je i na teatrografkim, bio-bibliografskim i enciklopedijskim projektima Odsjeka za povijest hrvatskog kazali\u0161ta HAZU i Leksikografskoga zavoda Miroslav Krle\u017ea.<\/p>\n Tajnikom Hrvatskoga dru\u0161tva kazali\u0161nih kriti\u010dara i teatrologa bio je od 1976. do 1993., a njegovim predsjednikom od 2005. do 2011.<\/p>\n Protekla \u010detiri i pol desetlje\u0107a svojega \u017eivota Igor Mrdulja\u0161 proveo je, dakle, u hrvatskom glumi\u0161tu i uz njega, ponad svega kao njegov kriti\u010dar, kroni\u010dar i povjesni\u010dar, ali i kao postojani zagovornik nacionalnoga dramskog repertoara, o \u010demu svjedo\u010de dva izdanja njegova “Dramskog vodi\u010da” iz 1984. i 1997. te “Izbor iz hrvatske dramatike XX. stolje\u0107a”, objavljen na hrvatskom godine 1978., a na engleskom 1979.<\/p>\n Nastavljaju\u0107i tradiciju na\u0161e povijesne publicistike te pi\u0161u\u0107i na tragu, primjerice, Josipa Horvata i Ive Herge\u0161i\u0107a, Igor Mrdulja\u0161 posvetio je posebnu pa\u017enju ina\u010de zapostavljenim temama u na\u0161oj teatrologiji. Njegova primjerna, pouzdana i \u017eivo pisana monografija o Dubravku Duj\u0161inu, koja je tako\u0111er imala dva izdanja \u2013 pod naslovom “Dubravko Duj\u0161in: poslovi i dani” objavljena je, naime, 1988., a dopunjena i pod naslovom “Glumac i njegovo doba. Knjiga o Dubravku Duj\u0161inu” godine 2006. \u2013 iznimna je u na\u0161oj teatrologiji zbog toga \u0161to se, za razliku od ve\u0107ine povijesnih knjiga o kazali\u0161tu, doba u njoj prikazano ne sagledava “odozgo” iz o\u010di\u0161ta nekog autoriteta ili neke mo\u0107i, intendantske, spisateljske ili redateljske, nego “odozdo”, iz o\u010di\u0161ta glumca. Isto vrijedi i za monografiju “Relja Ba\u0161i\u0107: 50 godina kazali\u0161nog i filmskog stvarala\u0161tva” objavljenu 2004.<\/p>\n Knjigom “Zagreba\u010dki kabaret”, s rje\u010ditim podnaslovom “Slika jednog rubnog glumi\u0161ta”, koja je nastala zahvaljuju\u0107i koliko istra\u017eivanju dijelom sa\u010duvane i rasute gra\u0111e toliko i razgovorima s jo\u0161 \u017eivim sustvarateljima tog \u017eanra, Igor Mrdulja\u0161 u posljednji je \u010das uspio otrgnuti zaboravu jedan itekako va\u017ean segment zagreba\u010dkoga kazali\u0161ta i me\u0111uratne gradske kulture. Istodobno s knjigom nastajao je i album “Kaj nam pak moreju” u nakladi Diskotalije s nizom reprodukcija i rekonstrukcija repertoara tih “vedrih pozornica”. Sliku hrvatskoga glumi\u0161ta u XX. stolje\u0107u, i sredi\u0161njega i rubnog, dopunio je pak monografijama “Sto godina kazali\u0161ta u Vara\u017edinu” (1973.), “Deset godina dru\u017eenja” (1984.) i “30 godina putuju\u0107ega kazali\u0161ta” (2004.), koje su nastale o obljetnicama Teatra u gostima, te “Ad HOC cabaret: hrvatsko ratno glumi\u0161te” (1994.).<\/p>\n Kao kriti\u010dar, Igor Mrdulja\u0161 vrednuje predstave hrvatskoga kazali\u0161ta od studentskih dana u Rijeci do danas. Objavljivao ih je u nizu ve\u0107 spomenutih listova i \u010dasopisa, a posljednjih dvadesetak godina stalni je kazali\u0161ni kolumnist “Hrvatskoga slova”, od njegova prvog broja. Samostalan i dosljedan u svom shva\u0107anju kazali\u0161ta kao jednog od najva\u017enijih segmenata nacionalne kulture i uvjeren da su upravo za opstojnost te kulture presudni supostojanje popularnog i ekskluzivnog, eksperimentalnog i tradicionalnog, doma\u0107eg i stranog, grubog i otmjenog, ne opredjeljuje za jednu vrstu kazali\u0161ta, nije promicatelj jedne struje ili jednoga trenda u kazali\u0161tu, nije izabrao jedno njegovo lice te ga posvuda i od svih tra\u017ei i hvali samo njega, a sva druga lica odbacuje kao nepo\u017eeljna, nego razli\u010dita lica prihva\u0107a kao ne samo dopustiva nego neophodna. Stoga na predstave o kojima pi\u0161e ne primjenjuje uvijek ista mjerila, prikladna za neke od njih a posve proma\u0161ena kad je o drugima rije\u010d, nego svakoj od njih pristupa sa stajali\u0161ta izvedena iz nje same, uspore\u0111uju\u0107i ono do \u010dega se u razmjeni izme\u0111u pozornice i gledali\u0161ta do\u0161lo s onim do \u010dega se moglo do\u0107i na izabranom putu. Upravo je zbog toga o\u0161tar kriti\u010dar, ironi\u010dan pa i sarkasti\u010dan kad god se suo\u010di sa sva\u0161tarenjem, s povr\u0161no\u0161\u0107u, s nesuvislim i nedomi\u0161ljenim potezima, s prozirnim, neiskrenim podila\u017eenjem bilo komu i s drugim iskazima nepo\u0161tovanja i sebe i drugih u kazali\u0161tu. S druge strane, ne \u0161tedi na pohvalama iskrenosti, predanosti, dosljednosti, po\u0161tovanju i samopo\u0161tovanju te odgovornosti u kazali\u0161tu. Te vrline cijeni u drugih, te iste vrline i drugi cijene u njemu.<\/p>\n Boris Senker, predsjednik povjerenstva<\/p>\n Sanja Nik\u010devi\u0107, Boris B. Hrovat, \u010dlanovi povjerenstva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Demetrovu u nagradu za \u017eivotno djelo HDKKT za 2013. godinu dodijeljena je Igoru Mrdulja\u0161u.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":531,"template":"","class_list":["post-638","demetrova-nagrada","type-demetrova-nagrada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"yoast_head":"\n
\nBiografija<\/h3>\n
\nOd 1968. objavljuje glumi\u0161ne prosudbe u studentskim listovima, potom u dnevnicima i tjedniku Telegram, programu Radio-Zagreba, a teatrologijske oglede i studije u doma\u0107im i zgodimice u stranim kazali\u0161nim \u010dasopisima i publikacijama. Sudjeluje na doma\u0107im i me\u0111unarodnim znanstvenim i stru\u010dnim skupovima (Dani hvarskoga kazali\u0161ta, Krle\u017eini dani, Suvremena hrvatska drama, \u0160oljanovi dani i dr.). Ure\u0111ivao kazali\u0161nu rubriku u rije\u010dkim \u010dasopisima Rije\u010dka revija i Kamov, te kazali\u0161na izdanja rije\u010dkoga, vara\u017edinskoga i HNK u Zagrebu. Ure\u0111ivao knji\u017enicu Gra\u0111a za portret glumca Me\u0111unarodne slavisti\u010dke \u0161kole. \u010clan uredni\u0161tva kazali\u0161noga \u010dasopisa Prolog, glavni urednik Novoga prologa. Stalni suradnik Zavoda za knji\u017eevnost i teatrologiju HAZ Odsjeka za povijest kazali\u0161ta… HAZU), izvr\u0161ni urednik Teatrologijske biblioteke Hrvatskoga dru\u0161tva kazali\u0161nih kriti\u010dara i teatrologa (1979.-1991.) i suurednik Glumi\u0161ne knji\u017enice Prolog nakladnika AGM (1994.-1998.). Glavni urednik revije za lutkarstvo LuKa (1997.-2006.) Stalni kolumnist Hrvatskoga slova od prvoga broja (Hrvatsko glumi\u0161te – trinaest godi\u0161ta) i zamjenik urednika (za kulturu).
\nOsnovao i vodio rije\u010dku Studentsku eksperimentalnu kazali\u0161nu scenu (1967.-1969.) i s Tahirom Muji\u010di\u0107em lutkarski cabaret Mmanipuli (1985.-1988.). Pi\u0161e dramske tekstove za djecu i odrasle, prire\u0111uje dramske prilagodbe proznih djela.
\nTajnik (1976-1991) i predsjednik Hrvatskoga dru\u0161tva kazali\u0161nih kriti\u010dara i teatrologa (2005.-2011.). \u010clan Me\u0111unarodne udruge kazali\u0161nih kriti\u010dara (AICT) i Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika.<\/p>\n\n
\nObrazlo\u017eenje Demetrove nagrade HDKKT za \u017eivotno djelo 2013.<\/h3>\n