Demetrova u nagrada za \u017eivotno djelo\u00a0 HDKKT za 2015. godinu\u00a0 dodijeljena je<\/p>\n
Borisu B. Hrovatu<\/strong>\u00a0<\/strong><\/p>\n Izvje\u0161\u0107e sa\u00a0 sastanka\u00a0 Povjerenstva za dodjelu Demetrove nagrade HDKKT\u00a0 za \u017eivotno djelo 2015.<\/p>\n Na temelju pravilnika Demetrove nagrade za \u017eivotno djelo HDKKT, usvojenog na godi\u0161njoj skup\u0161tini HDKKT\u00a0 27.6.2012., Upravni odbor udruge je na svom sastanku od 15.5.2015. izabrao Povjerenstvo za dodjelu nagrade\u00a0 u sastavu Boris Senker (predsjednik), Mira Muhoberac i Sanja Nik\u010devi\u0107. Povjerenstvo je na\u00a0 sastanku\u00a0 23.5.2015. odlu\u010dilo dodijeliti Demetrovu nagradu\u00a0 za 2015. Borisu B. Hrovatu.<\/p>\n Nagrada se sastoji od povelje i skulpture (rad Martina Babi\u0107a) te nov\u010danog iznosa od 10.000,00 kuna.<\/p>\n Sve\u010dano uru\u010denje biti \u0107e 13.6.2015. (subota)\u00a0 u 10 h kao sve\u010dani \u00a0dio skup\u0161tine HDKKT u Dru\u0161tvu knji\u017eevnika hrvatske (Trg bana Jela\u010di\u0107a 7\/1, Zagreb).<\/p>\n Izvje\u0161\u0107e sastavila:<\/p>\n Sanja Nik\u010devi\u0107<\/p>\n Boris B. Hrovat, hrvatski kazali\u0161ni kriti\u010dar, prevoditelj i knji\u017eevnik, ro\u0111en je u Zagrebu 1956. godine. U rodnom gradu diplomu je stekao na Pravnom fakultetu.<\/p>\n Boris B. Hrovat cijeli svoj radni vijek, punih 35 godina, kazali\u0161te prati, o njemu pi\u0161e i prosu\u0111uje ga kao kazali\u0161ni kriti\u010dar. U svom kontinuiranu djelovanju od 1979. do danas kazali\u0161ne kritike redovito je objavljivao u brojnim dnevnim novinama i tjednicima u Hrvatskoj. Cijelo desetlje\u0107e bio je stalni i glavni kazali\u0161ni kriti\u010dar u dvama najutjecajnijim dnevnicima toga vremena, u Ve\u010dernjem listu od 1981. do 1990. i u Vjesnika od 1990. do 1992., paralelno pi\u0161u\u0107i o kazali\u0161tu i za tjednik Studio od 1986. do 1992. Nakon smanjenja prostora za kazali\u0161tu kritiku u dnevnim novinama, Boris B. Hrovat pronalazi svoj prostor na radiju te u kulturnim tjednicima, Hrvatskom slovu, odnosno Vijencu u kojem od 2003. sura\u0111uje kao va\u017ean stalni suradnik, kriti\u010dar\/komentator, za kazali\u0161te.<\/p>\n Kritike i prikaze objavljuje i u inozemstvu (u \u010ce\u0161koj i Sloveniji), a ponajvi\u0161e Italiji, gdje kao stalni dopisnik kazali\u0161ne revije Sipario (Milano, glavni urednik M. M. Giorgetti) za podru\u010dje jugoisto\u010dne Europe upoznaje europske kazali\u0161ne stru\u010dnjake i publiku s hrvatskim glumi\u0161tem.<\/p>\n Od 1993. urednik je na Tre\u0107em programu Hrvatskoga radija (HRT), na kojem ure\u0111uje knji\u017eevne emisije Hrvatska proza i Antologija pripovijetke. Uredio je nekoliko antologijskih izbora:\u00a0Nova talijanska pripovijetka<\/em>\u00a0(Republika, 1987.) i\u00a0Nova talijanska drama<\/em>\u00a0(Novi Prolog, 1988.) te je bio\u00a0suurednik monografije o Petru Selemu (\u0160kolska knjiga, 2011.) za koju je napisao tekst o Selemovim dramskim re\u017eijama. Dobitnik je priznanja za knji\u017eevni (mladi knji\u017eevnik, kratka pri\u010da) i kazali\u0161ni rad (Nagrada Petar Bre\u010di\u0107, 2008.)., te Demetrove nagrade za \u017eivotno djelo HDKKT za 2015. godinu. Boris B. Hrovat \u2013 samozatajni<\/strong> intelektualac i vrhunski profesionalac ili tihi \u010duvar kvalitetne i odgovorne kazali\u0161ne kritike<\/strong><\/p>\n Boris B. Hrovat, hrvatski kazali\u0161ni kriti\u010dar, prevoditelj i knji\u017eevnik, ro\u0111en je u Zagrebu 1956. godine. U rodnom gradu diplomu je stekao na Pravnom fakultetu.<\/p>\n Kazali\u0161ni kriti\u010dar<\/strong><\/p>\n Boris B. Hrovat cijeli svoj radni vijek,\u00a0 punih 35 godina, kazali\u0161te prati, o njemu pi\u0161e i prosu\u0111uje ga kao kazali\u0161ni kriti\u010dar. U svom kontinuiranu djelovanju od 1979. do danas kazali\u0161ne kritike redovito je objavljivao u brojnim dnevnim novinama i tjednicima u Hrvatskoj. Cijelo desetlje\u0107e bio je stalni i glavni kazali\u0161ni kriti\u010dar u dvama najutjecajnijim dnevnicima toga vremena, u Ve\u010dernjem listu <\/em>od 1981. do 1990. i u Vjesnika<\/em> od 1990. do 1992., paralelno pi\u0161u\u0107i o kazali\u0161tu i za tjednik Studio <\/em>od 1986. do 1992. Nakon smanjenja prostora za kazali\u0161tu kritiku\u00a0 u dnevnim novinama, Boris B. Hrovat pronalazi svoj prostor na radiju te u kulturnim tjednicima, Hrvatskom slovu,<\/em> odnosno Vijencu<\/em> u kojem od 2008. sura\u0111uje kao va\u017ean stalni suradnik, kriti\u010dar\/komentator, za kazali\u0161te.<\/p>\n Kritike i prikaze objavljuje i u inozemstvu (u \u010ce\u0161koj i Sloveniji), a ponajvi\u0161e Italiji, gdje kao stalni dopisnik kazali\u0161ne revije Sipario <\/em>(Milano, glavni urednik M. M. Giorgetti) za podru\u010dje jugoisto\u010dne Europe upoznaje europske kazali\u0161ne stru\u010dnjake i publiku s hrvatskim glumi\u0161tem.<\/p>\n Od 1993. urednik je na Tre\u0107em programu Hrvatskoga radija (HRT), na kojem ure\u0111uje knji\u017eevne emisije Hrvatska proza<\/em> i Antologija pripovijetke<\/em>. Stalni je suradnik Leksikografskoga zavoda Miroslav Krle\u017ea. Uredio je nekoliko antologijskih izbora: Nova talijanska pripovijetka <\/em>(Republika<\/em>, 1987.) i Nova talijanska drama<\/em> (Novi Prolog<\/em>, 1988.).<\/p>\n Prevoditelj i knji\u017eevnik<\/strong><\/p>\n Zahvaljuju\u0107i njegovu poznavanju svjetske, a posebno talijanske drame te znala\u010dkom, upornom i pedantnom \u00a0radu, hrvatska javnost dobiva\u00a0 niz vrhunskih prijevoda\u00a0 drama s talijanskoga (Goldoni, Pirandello, De Filippo, Niccodemi, Nicolai, Maraini, Siciliano, Lunari, Fo, Quintavalle, Ruccello, Massini, Fratti i dr.), \u0161panjolskoga (Calder\u00f3n, Lope de Vega, Moratin), s engleskoga (Shaw, Wilde) i slovenskoga (Bevc, Zupan\u010di\u010d) jezika. Prijevodi Borisa B. Hrovata uprizoreni su u gotovo svim va\u017enijim hrvatskim kazali\u0161tima ili u programima HRT-a, a mnogi su objavljeni i u periodici i uvr\u0161teni u antologije (Suvremena talijanska drama<\/em>, Zagreb, 2003.).<\/p>\n Hrovat je i prozni pisac: romana Putovanje<\/em>, Lorenzaccio<\/em>, romana za djecu Askalon<\/em>, zbirke pripovjedaka Do\u017eivljaji Prosvijetljenog<\/em>, te dobitnik nagrada za mladog pisca i kratku pri\u010du. Autor je i dramskih tekstova: Zamka<\/em> (prema motivima A. Bioy-Casaresa), Prolaznici<\/em>, Igra<\/em> (Il gioco<\/em>, prijevod Laure Marchig, koncertno izveden u New Yorku), Monolog Nicolette Connio udane Goldoni<\/em> (Monologo di Nicoletta Connio coniugata Goldoni<\/em>, u prijevodu Silvija Ferrarija objavljen u milanskom \u010dasopisu Sipario<\/em>). Djela su mu prevedena na talijanski i slovenski jezik (Askalon<\/em>, Zamka<\/em>), te uvr\u0161tena u antologiju fantasti\u010dne proze Guja u njedrima<\/em> (Rijeka, 1981.\/ 2011.).<\/p>\n Kao mladi\u0107 propitivao je svoj odnos prema kazali\u0161tu i autorskom mjestu u njemu te s Brankom Brezovcem pokrenuo Dubrova\u010dke dane mladoga teatra, off-program<\/em> Dubrova\u010dkih ljetnih igara od 1980. do 1983. Toj se ljubavi sudjelovanja u stvaranja kazali\u0161ta vratio posljednjih desetak godina kao dramaturg, umjetni\u010dki suradnik uglednih stranih i hrvatskih kazali\u0161nih redatelja (Giorgetti, Mangano, Magelli, Juvan\u010di\u0107, Kun\u010devi\u0107 i dr.), a u posljednje vrijeme i sam se oku\u0161ao u kazali\u0161noj re\u017eiji (Mario Fratti, Prijateljice<\/em>, Gradsko kazali\u0161te Sisak, 2011.).<\/p>\n O kriti\u010darskom radu<\/strong><\/p>\n Boris B. Hrovat dugogodi\u0161nji je i aktivni \u010dlan Hrvatskoga dru\u0161tva kazali\u0161nih kriti\u010dara i teatrologa \u2013 \u010dlan upravlja\u010dkih tijela u brojnim mandatima, a predsjednik od 2001. do 2005. godine \u2013 jer je uvijek vjerovao u va\u017enost profesionalne udruge, o\u010duvanja i za\u0161tite profesije za koji nije \u017ealio volonterski raditi. No, struku je najbolje \u201ebraniti\u201c osobnim djelovanjem. Boris B. Hrovat tihi je \u010duvar kvalitetne i odgovorne kazali\u0161ne kritike i samozatajan profesionalac,\u00a0 hrvatski intelektualac koji cijeli svoj radni vijek istra\u017euje zakonitosti silnica hrvatskoga glumi\u0161ta. Pi\u0161u\u0107i o kazali\u0161tu trudio se djelovati za dobrobit kazali\u0161ta, za njegovo o\u010duvanje, ali i \u017eivost koja u njemu mora vladati.<\/p>\n Izobrazbu i informiranost o hrvatskom i svjetskom kazali\u0161tu i drami Boris B. Hrovat upotpunio je i minucioznim kazali\u0161nim senzibilitetom. Zato je u kritici polazio od \u0161irega kulturolo\u0161koga okvira, kre\u0107u\u0107i se prema specifi\u010dnostima dramskoga i kazali\u0161na rukopisa do pronala\u017eenja suigre teksta i predstave. Njegove su kritike bile uvijek razumljive i jasne u svojim stavovima, a njegov istan\u010dani stil pisanja dokazuje da je kritika\u00a0 literarni kreativni \u017eanr.<\/p>\n Mo\u0107 i utjecaj kriti\u010dara proizlazi \u010desto iz snage medija. Boris B. Hrovat je pisao dugo godina za vrlo va\u017ene medije, ali je uspio ostati izvan ideolo\u0161kih i interesnih klanova i sa\u010duvati vlastitu neovisnost i objektivnost. Kao osoba nikad nije podlegao sirenskom zovu pozicije mo\u0107i kazali\u0161nog kriti\u010dara nego je zbog svoje samozatajnosti i gra\u0111anske pristojnosti sve zaklju\u010dke, sudove i stajali\u0161ta smireno i argumentirano obrazlagao. Upravo zbog svoje samozatajnosti i gra\u0111anske pristojnosti (a djelomice i zbog pozicije same struke unutar na\u0161e kulturne javnosti) Boris B. Hrovat dobitnik je samo Nagrade Petar Bre\u010di\u0107, 2008.<\/p>\n Demetrovu nagradu za \u017eivotno djelo dodjeljujemo Borisu B. Hrovatu za \u00a0njegov 35-godi\u0161nji kriti\u010darski rad \u017eele\u0107i, izme\u0111u ostaloga, poslati poruku kulturnoj javnosti, a posebno mladim ljudima, budu\u0107im kazali\u0161nim kriti\u010darima. U dana\u0161nje vrijeme medijske buke i sve ve\u0107ega gubitka prostora ozbiljne kritike svakom je kriti\u010daru lako popustiti pod pritiscima estradnoga zama\u0161njaka. Nagra\u0111uju\u0107i Borisa B. Hrovata podsje\u0107amo da kazali\u0161na kritika treba i mo\u017ee \u00a0biti onakva kakvu je pi\u0161e na\u0161 cijenjeni kolega: stru\u010dna, znala\u010dka, argumentirana, estetski vrijedna, kazali\u0161no sadr\u017eajna, umjetnicima poticajna, publici korisna. Jedino takva kritika ne\u0107e nestati s kulturne scene. U jednoj kritici Hrovat je napisao: \u201e\u017divi samo onaj teatar o kojem se govori i kad se gledali\u0161te napusti.\u201c (\u201eVijenac\u201c, br. 396, 2009.). Vjeruju\u0107i u trajnost kazali\u0161ne kritike, nadamo se da \u0107e knjiga sabranih kazali\u0161nih kritika Borisa B. Hrovata uskoro ugledati svjetlo dana kao vrijedan dokument, kronika i prosudba hrvatskoga kazali\u0161ta od osamdesetih godina 20. stolje\u0107a do danas.<\/p>\n Povjerenstvo za Demetrovu nagradu Hrvatskoga dru\u0161tva kazali\u0161nih kriti\u010dara i teatrologa:\u00a0 Boris Senker<\/strong>, predsjednik, Mira Muhoberac<\/strong> i Sanja Nik\u010devi\u0107<\/strong><\/p>\n U Zagrebu, 8. lipnja 2015.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Demetrova u nagrada za \u017eivotno djelo\u00a0 HDKKT za 2015. godinu\u00a0 dodijeljena je Borisu B. Hrovatu\u00a0.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":533,"template":"","class_list":["post-640","demetrova-nagrada","type-demetrova-nagrada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"yoast_head":"\n
\nBiografija<\/h3>\n
\nStalni je suradnik Leksikografskoga zavoda Miroslav Krle\u017ea. \u010clan je svih relevantnih profesionalnih udruga, Boris B. Hrovat dugogodi\u0161nji je i aktivni \u010dlan Hrvatskoga dru\u0161tva kazali\u0161nih kriti\u010dara i teatrologa \u2013 \u010dlan upravlja\u010dkih tijela u brojnim mandatima, a predsjednik od 2001. do 2005. godine. Predsjednik je Hrvatskoga dru\u0161tva kazali\u0161nih kriti\u010dara i teatrologa od 2001. do 2005. godine.<\/p>\n
\nAutor je romana:\u00a0Putovanje<\/em>, Lorenzaccio, romana za djecu:\u00a0Askalon<\/em>, pripovjedaka:\u00a0Do\u017eivljaji Prosvijetljenog<\/em>, radijskih drama:\u00a0Zamka<\/em>\u00a0(prema motivima A. Bioy-Casaresa),\u00a0Prolaznici<\/em>\u00a0(i u scenskoj ina\u010dici, u tri \u010dina), dramskih tekstova\u00a0Igra<\/em>\u00a0(Il gioco, prijevod Laure Marchig, koncertno izvedena u New Yorku),\u00a0Monolog Nicolette Connio udane Goldoni<\/em>\u00a0(Monologo di Nicoletta Connio coniugata Goldoni u prijevodu Silvija Ferrarija objavljena u milanskom \u010dasopisu Sipario) i antologija:\u00a0Nova talijanska pripovijetka<\/em>,\u00a0Nova talijanska drama<\/em>.
\nPrijevodi drama s talijanskoga (Goldoni, Pirandello, de Filippo, Niccodemi, Nicolai, Maraini, Siciliano, Lunari, Fo, Quintavalle, Ruccello, Massini, Fratti i dr.), \u0161panjolskoga (Calder\u00f3n, Lope de Vega, Moratin), engleskoga (Shaw, Wilde) i slovenskoga (Bevc, Zupan\u010di\u010d) na hrvatski jezik uprizoreni su mu u gotovo svim va\u017enijim hrvatskim kazali\u0161tima ili u programima HRT-a, a mnogi su objavljeni i u periodici te u antologije (Suvremena talijanska drama, Zagreb, 2003.).<\/p>\n
\nDjela su mu prevedena na talijanski i slovenski jezik (Askalon, Zamka), te uvr\u0161tena u antologije fantasti\u010dne proze (Guja u njedrima, Rijeka, 1981., reprint 2011.)
\nJedan je od utemeljitelja i voditelja Dubrova\u010dkih dana mladog teatra (1980. \u2013 1983.) u okviru Dubrova\u010dkih ljetnih igara. Suradnik je (dramaturg i prevoditelj) uglednih stranih i hrvatskih kazali\u0161nih redatelja (Giorgetti, Mangano, Magelli, Juvan\u010di\u0107, Kun\u010devi\u0107 i dr.). Koautor je monografskih izdanja o dr. Petru Selemu. Re\u017eirao je Mario Fratti, Prijateljice, Gradsko kazali\u0161te Sisak, 2011.<\/p>\n
\nObrazlo\u017eenje Demetrove nagrade HDKKT za \u017eivotno djelo 2015.<\/h3>\n