{"id":643,"date":"2017-07-26T09:22:45","date_gmt":"2017-07-26T07:22:45","guid":{"rendered":"https:\/\/hdkkt.hr\/?post_type=demetrova-nagrada&p=643"},"modified":"2021-08-15T17:55:27","modified_gmt":"2021-08-15T15:55:27","slug":"2017-antonija-bogner-saban","status":"publish","type":"demetrova-nagrada","link":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/","title":{"rendered":"2017. Antonija Bogner \u0160aban"},"content":{"rendered":"

Demetrova u nagrada za \u017eivotno djelo HDKKT za 2017. godinu dodijeljena je<\/p>\n

dr. sc. Antoniji Bogner \u0160aban<\/strong><\/p>\n

Izvje\u0161\u0107e sa sastanka Povjerenstva za dodjelu Demetrove nagrade HDKKT za \u017eivotno djelo 2017.<\/p>\n

Na temelju pravilnika Demetrove nagrade za \u017eivotno djelo HDKKT, usvojenog na godi\u0161njoj skup\u0161tini HDKKT 27.06. 2012., Upravni odbor udruge je na svom sastanku od 08.05.2017. izabrao Povjerenstvo za dodjelu nagrade u sastavu dr. sc. Boris Senker (predsjednik), dr. sc. Vlatko Perkovi\u0107 i dr. sc. Sanja Nik\u010devi\u0107. Povjerenstvo je na sastanku 10.05. 2017. odlu\u010dilo dodijeliti Demetrovu nagradu za 2017. dr. sc. Antoniji Bogner \u0160aban.<\/p>\n

Nagrada se sastoji od povelje i skulpture (rad Martina Babi\u0107a) te nov\u010danog iznosa od 10.000,00 kuna.<\/p>\n

Sve\u010dano uru\u010denje biti \u0107e 13.06.2016. (utorak) u 11 h kao sve\u010dani dio godi\u0161nje skup\u0161tine HDKKT u Dru\u0161tvu knji\u017eevnika hrvatske (Trg bana Jela\u010di\u0107a 7\/1, Zagreb).<\/p>\n

Izvje\u0161\u0107e sastavila:<\/p>\n

dr. sc. Sanja Nik\u010devi\u0107<\/strong><\/p>\n

\n

Biografija<\/h3>\n

Antonija Bogner-\u0160aban ro\u0111ena je u Osijeku, 1. lipnja 1952. Poslije gimnazije, koju poha\u0111a i maturira u rodnom gradu, studira na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je i magistrirala, a 1987. stekla je doktorat znanosti obraniv\u0161i disertaciju\u00a0Marko Fotez \u2013 \u017eivot i rad.<\/em>\u00a0Zaposlena je u Zavodu za povijest hrvatske knji\u017eevnosti, kazali\u0161ta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazali\u0161ta, u kojem je znanstvena savjetnica u stalnom zvanju od 2005. Od 2007. redovita je sveu\u010dili\u0161na profesorica na Sveu\u010dili\u0161tu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.<\/p>\n

Autorica je knjiga:\u00a0Iza nekog vremena,\u00a0<\/em>Narodno sveu\u010dili\u0161te Bo\u017eidar Maslari\u0107, Osijek 1971.,\u00a0\u00a0Marionete osvajaju Zagreb,\u00a0<\/em>Zagreb, 1988.,\u00a0Marko Fotez \u2013 \u017eivot i djelo<\/em>, Zagreb, 1989.,\u00a0Tragom lutke i Pri\u010dala,\u00a0<\/em>Zagreb, 1994.,\u00a0Kazali\u0161ni Osijek<\/em>, Zagreb, 1997.,\u00a0Zaustavljeni trenuci glume<\/em>, Vinkovci, 2000.,\u00a0Povrat u nepovrat<\/em>, Zagreb 2001.,\u00a0Novi sadr\u017eaji starih tema<\/em>, Zagreb, 2007. Koautorica je i urednica desetak monografija:\u00a0Gradsko kazali\u0161te lutaka Split (1945.-1995.),\u00a0<\/em>Split 1995.,\u00a0\u0160piro Guberina<\/em>, Zagreb 1999.,\u00a0Hrvatsko lutkarstvo,\u00a0<\/em>Zagreb 1999.,\u00a050 godina Zagreba\u010dkog kazali\u0161ta mladih<\/em>, Zagreb, 2000.,\u00a0Festival glumca<\/em>, Vinkovci 2004.,\u00a0Kosta Spai\u0107,\u00a0<\/em>Zagreb 2005.,\u00a0Susreti lutkara i lutkarskih kazali\u0161ta<\/em>, Osijek 2005.,\u00a0Josip Marotti,\u00a0<\/em>Zagreb 2006.,\u00a0Hrvatsko narodno kazali\u0161te u Osijeku, 1907.-2007.<\/em>, Osijek 2007.,\u00a0Dje\u010dje kazali\u0161te Branka Mihaljevi\u0107a u Osijeku, 1958.-2008.<\/em>, Osijek 2008.,\u00a0Nikad vi\u0161e 50. godina \u0160pire Guberine<\/em>, \u0160ibenik 2010.,\u00a0Vinkova\u010dka kazali\u0161na tradicija<\/em>, Gradsko kazali\u0161te Joza Ivaki\u0107. Vinkovci 2010.,\u00a0Kazali\u0161te u povijesti i pam\u0107enju<\/em>. Osijek 2011.<\/p>\n

Za biblioteku Stolje\u0107a hrvatske knji\u017eevnosti<\/em>\u00a0sastavila je izbor rasprava i kritika Ljubomira Marakovi\u0107a i Josipa Bognera, te proza i drama Srgjana Tuci\u0107a.\u00a0Studije i eseje\u00a0<\/em>J. Bognera\u00a0<\/em>priredila je za vinkova\u010dku ediciju “Udio Slavonije u hrvatskoj knji\u017eevnosti i kulturi XX stolje\u0107a”, a\u00a0Slavonske teme\u00a0<\/em>istog autora i Luna\u010dekove\u00a0Eseje i kritike<\/em>\u00a0za “Slavonicu”. Kozar\u010deve\u00a0Mrtve kapitale i pripovijesti\u00a0<\/em>te\u00a0Drame\u00a0<\/em>Marijana Matkovi\u0107a,\u00a0Putopise i eseje\u00a0<\/em>Slavka Batu\u0161i\u0107a i Marka Foteza priredila je za niz “Croatica”.<\/p>\n

Predavala je na podru\u010dnom Odsjeku glume zagreba\u010dke Akademije dramske umjetnosti u Splitu, 1991.-1993., potom u Osijeku, 1994.-1996., na Teatrolo\u0161kom studiju Odsjeka za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, 1997.-2004., \u00a0od 2007. do 2012. predavala na Umjetni\u010dkoj akademiji u Osijeku.<\/p>\n

Dobitnica je Nagrade Dani Josipa i Ivana Kozarca<\/em>, Vinkovci 2000., Nagrade\u00a0Marko Fotez<\/em>, Zagreb 2008. i Nagrade za \u017eivotno djelo na podru\u010dju lutkarstva, Vukovar 1916A<\/p>\n

Va\u017enija biografija:<\/h3>\n

Autorske knjige:<\/strong><\/p>\n

    \n
  1. Iza nekog vremena. Vrbaci.<\/em>\u00a0Narodno sveu\u010dili\u0161te Bo\u017eidar Maslari\u0107, Osijek, 1971.<\/li>\n
  2. Marionete osvajaju Zagreb<\/em>. Hrvatsko dru\u0161tvo kazali\u0161nih kriti\u010dara i teatrologa. Teatrologijska biblioteka. Zagreb, 1988.<\/li>\n<\/ol>\n
      \n
    1. Marko Fotez – \u017eivot i djelo.<\/em>\u00a0IC Revija \u2013 Narodno sveu\u010dili\u0161te Bo\u017eidar Maslari\u0107. Osijek, 1989.<\/li>\n
    2. Tragom lutke i Pri\u010dala<\/em>. AGM. Zagreb, 1994.<\/li>\n
    3. Kazali\u0161ni Osijek<\/em>. AGM – Hrvatsko narodno kazali\u0161te, Osijek \u2013 Hrvatsko dru\u0161tvo kazali\u0161nih kriti\u010dara i teatrologa. Zagreb, 1997.<\/li>\n
    4. Zaustavljeni trenuci glume. Rije\u010d.<\/em>\u00a0Biblioteka Rijetkosti., knj. 2. Vinkovci, 2000.<\/li>\n
    5. Povrat u nepovrat. Na razme\u0111u realizma i moderne. Devet kazali\u0161no-knji\u017eevnih portreta. Hrvatski centar ITI-UNESCO. Zagreb, 2001.<\/li>\n<\/ol>\n
        \n
      1. Novi sadr\u017eaji starih tema. Studije i rasprave<\/em>. Kapitol.\u00a0 Zagreb, 2007.<\/li>\n
      2. Kazali\u0161te izme\u0111u povijesti i pam\u0107enja.<\/em>\u00a0Matica hrvatska. Osijek 2011.<\/li>\n<\/ol>\n

        Monografije:<\/strong><\/p>\n

          \n
        1. 12. susreta lutkara i lutkarskih kazali\u0161ta Hrvatske<\/em>. Kazali\u0161te lutaka Zadar. Zadar, 1991.<\/li>\n
        2. Gradsko kazali\u0161te lutaka Split, 1945. – 1995.<\/em>\u00a0Gradsko kazali\u0161te lutaka Split.\u00a0 Split, 1995.<\/li>\n
        3. Kazali\u0161ne fotografije Marije Braut.<\/em>\u00a0Odsjek za povijest hrvatskog kazali\u0161ta HAZU i Hrvatsko narodno kazali\u0161te u Zagrebu. Zagreb, 1997.<\/li>\n
        4. \u0160piro Guberina.<\/em>\u00a0Hrvatsko narodno kazali\u0161te u Zagrebu i Gradska knji\u017enica Juraj \u0160i\u017egori\u0107, \u0160ibenik. Zagreb, 1999.<\/li>\n
        5. 50 godina Zagreba\u010dkog kazali\u0161ta mladih.<\/em>\u00a0Zagreba\u010dko kazali\u0161te mladih, Zagreb. Zagreb, 2000.<\/li>\n
        6. Festival glumca.<\/em>\u00a0Hrvatsko dru\u0161tvo dramskih umjetnika. Zagreb, 2004.<\/li>\n
        7. Kosta Spai\u0107.<\/em>\u00a0Kapitol. Zagreb, 2004.<\/li>\n
        8. Kostimografije Ljubice Wagner.<\/em>\u00a0Zavod za povijest hrvatske knji\u017eevnosti, kazali\u0161ta i glazbe HAZU, Odsjek za povijest hrvatskog kazali\u0161ta. Zagreb, 2005.<\/li>\n
        9. Susreti lutkara i lutkarskih kazali\u0161ta Hrvatske.<\/em>\u00a0Dje\u010dje kazali\u0161te. Osijek, 2005.<\/li>\n
        10. Josip Marotti.<\/em>\u00a0Kapitol. Zagreb, 2006.<\/li>\n
        11. Hrvatsko narodno kazali\u0161te u Osijeku 1907. \u2013 2007.<\/em>\u00a0Hrvatsko narodno kazali\u0161te u Osijeku. Osijek, 2007.<\/li>\n
        12. Dje\u010dje kazali\u0161te Branka Mihaljevi\u0107a u Osijeku 1958. – 2008.<\/em>\u00a0Dje\u010dje kazali\u0161te Branka Mihaljevi\u0107a u Osijeku. Osijek, 2008.<\/li>\n
        13. Nikad vi\u0161e. 50. godina \u0160pire Guberine.<\/em>\u00a0Gradska knji\u017enica Juraj \u0160i\u0161gori\u0107. \u0160ibenik – Zagreb, 2010.<\/li>\n
        14. Vinkova\u010dka kazali\u0161na tradicija<\/em>. Gradsko kazali\u0161te Joza Ivaki\u0107. Vinkovci, 2010.<\/li>\n<\/ol>\n

          Uredni\u0161tva knjiga:<\/strong><\/p>\n

            \n
          1. Josip Bogner.\u00a0Studije i rasprave<\/em>. Ogranak Matice hrvatske Vinkovci. Vinkovci, 1991.<\/li>\n
          2. Josip Bogner.\u00a0Slavonske teme<\/em>. Biblioteka Slavonica – Prinosi Slavonije hrvatskoj knji\u017eevnosti i povijesti, knj. 13, III. kolo, Slavonska naklada Privla\u010dica Vinkovci, Vinkovci, 1994. .<\/li>\n
          3. Ljubomir Marakovi\u0107\u00a0Rasprave i kritike\u00a0<\/em>– Josip Bogner\u00a0Izabrana\u00a0 djela<\/em>.\u00a0<\/em>Stolje\u0107a hrvatske knji\u017eevnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.<\/li>\n
          4. Josip Kozarac:\u00a0Mrtvi kapitali – pripovijesti<\/em>. Biblioteka \u201eCroatica\u201c, knj. 3, I. kolo, \u201cRije\u010d\u201d, Vinkovci 1997.<\/li>\n
          5. Slavko Batu\u0161i\u0107 –\u00a0Marko Fotez<\/em>.\u00a0Izbor iz djela.<\/em>\u00a0Rije\u010d. Croatica , hrvatska knji\u017eevnost u 100 knjiga. SN. Privla\u010dica. Vinkovci, 2000.<\/li>\n
          6. Marijan Matkovi\u0107.\u00a0Drame.<\/em>\u00a0Rije\u010d. Croatica , hrvatska knji\u017eevnost u 100 knjiga. SN. Privla\u010dica. Vinkovci, 2000.<\/li>\n
          7. Milan Marjanovi\u0107\u00a0Sudbina Ivice Zgubidana<\/em>. Ogranak Matice hrvatske Zapre\u0161i\u0107.\u00a0\u00a0 Zapre\u0161i\u0107, 2004.<\/li>\n
          8. Srgjan Tuci\u0107.\u00a0Izabrana djela<\/em>. Stolje\u0107a hrvatske knji\u017eevnosti. Matica hrvatska. Zagreb, 2008.<\/li>\n<\/ol>\n
            \n

            Obrazlo\u017eenje Demetrove nagrade HDKKT za \u017eivotno djelo 2017.<\/h3>\n

            Doktorica znanosti\u00a0Antonija Bogner-\u0160aban\u00a0<\/strong>ro\u0111ena je u Osijeku 1. lipnja 1952. U rodnom je gradu zavr\u0161ila osnovnu \u0161kolu te godine 1970. maturirala na Gimnaziji \u201eSara Berti\u0107\u201c. Na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu studirala je komparatistiku i jugoslavistiku. Diplomirala je 1975., nakon diplome upisala tada\u0161nji Studij tre\u0107eg stupnja te 1979. stekla titulu magistrice znanosti obraniv\u0161i rad na temu \u201emotivskih izbora Marinkovi\u0107evih knji\u017eevnih djela\u201c. Doktorat znanosti stekla je na istom fakultetu 1987., obraniv\u0161i disertaciju pod naslovom\u00a0Marko Fotez – \u017eivot i rad<\/em>. U Osijeku je 1971., dakle na po\u010detku studija, objavila zbirku novela\u00a0Iza nekog vremena<\/em>, a pripovjeda\u010dki je dar zamjetan i u njezinim znanstvenim i stru\u010dnim radovima, napose u biografijama glumaca i uspomenama na pojedine ljude i doga\u0111aje te u knjizi rasprava, osvrta i sje\u0107anja\u00a0Kazali\u0161te u povijesti i pam\u0107enju<\/em>.<\/p>\n

            U Odsjeku za povijest hrvatskog kazali\u0161ta Zavoda za povijest hrvatske knji\u017eevnosti, kazali\u0161ta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti zaposlena je od 1. rujna 1978. godine, od 2005. kao znanstvena savjetnica u stalnom zvanju. Osim znanstveno istra\u017eiva\u010dkim radom na podru\u010dju teatrologije, vezanim uglavnom za povijest hrvatskoga dramskog i lutkarskog kazali\u0161ta u dvadesetom stolje\u0107u, posvetila se i nastavnom radu na visoko\u0161kolskim institucijama. Tako je od 1991. do 1993. izvodila kolegij\u00a0Povijest kazali\u0161ta<\/em>\u00a0na splitskom Podru\u010dnom odsjeku glume zagreba\u010dke Akademije dramskih umjetnosti, a od 1994. do 1996. na osje\u010dkom Podru\u010dnom odsjeku. Od 1997. do 2004. vodila je\u00a0Teatrolo\u0161ki<\/em>\u00a0praktikum,<\/em>\u00a0temeljni kolegij na dopunskom dvogodi\u0161njem studiju teatrologije pri Odsjeku za komparativnu knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Napokon, na Umjetni\u010dkoj akademiji Sveu\u010dili\u0161ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od godine 2005. predaje kolegije\u00a0Povijest hrvatskog lutkarstva\u00a0<\/em>i\u00a0Hrvatska dramska moderna<\/em>; u trajno naslovno zvanje redovite profesorice izabrana je 2007. Dio su njezina nastavni\u010dkog rada mentoriranje diplomskih radova i doktorskih disertacija te sudjelovanje u povjerenstvima za prihva\u0107anje teme, ocjenu i obranu disertacija.<\/p>\n

            Dr. sc. Antonija Bogner-\u0160aban \u010detiri desetlje\u0107a sustavno i predano istra\u017euje noviju povijest hrvatskoga kazali\u0161ta, napose razdoblje hrvatske moderne, kazali\u0161te u Osijeku i op\u0107enito Slavoniji te hrvatsko kazali\u0161te lutaka. U Odsjeku za povijest hrvatskog kazali\u0161ta bila je suradnica na znanstvenim projektima, dala veliki doprinos prire\u0111ivanju i ure\u0111ivanju triju dosad objavljenih knjiga te \u010detvrte knjige koja je pred odlaskom u tisak\u00a0Repertoara hrvatskih kazali\u0161ta<\/em>\u00a0od 1840. do dana\u0161njih dana. U proteklih desetak godina vodila je znanstveno-istra\u017eiva\u010dki projekt\u00a0Vrijeme i prostor europske i hrvatske kazali\u0161ne djelatnosti glumca i redatelja Ive Rai\u0107a<\/em>, privela ga kraju pa je pred izlaskom i knjiga u kojoj \u0107e prvi put biti prikazana i vrednovana raznovrsna Rai\u0107eva kazali\u0161na djelatnost u Hrvatskoj i inozemstvu. Rad u Odsjeku obuhva\u0107a i prezentiranje bogate gra\u0111e javnosti pa je u tom dijelu njezina doprinosa va\u017eno istaknuti suautorstvo izlo\u017ebe i kataloga za izlo\u017ebu\u00a0Obitelj \u0160enoa i Hrvatsko narodno kazali\u0161te\u00a0<\/em>(2001.) te autorstvo izlo\u017ebi\u00a0Kazali\u0161ne fotografije Marije Braut<\/em>\u00a0(1997.) i\u00a0Kostimografije Ljubice Wagner<\/em>\u00a0(2005.), uz koje je dakako uredila i kataloge, a sura\u0111ivala je i na izlo\u017ebi\u00a0Slavonija, Baranja i Srijem\u00a0<\/em>postavljenoj u Galeriji Klovi\u0107evi dvori, u Zagrebu 2009. \u010clanica je Hrvatskog dru\u0161tva kazali\u0161nih kriti\u010dara i teatrologa, Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnika, Matice hrvatske i Hrvatskog centra UNIMA.<\/p>\n

            Od po\u010detka znanstvenoga rada, Antonija Bogner-\u0160aban sudjeluje na znanstvenim skupovima Dani Hvarskoga kazali\u0161ta, Krle\u017eini dani u Osijeku, Dani Josipa i Ivana Kozarca, Knji\u017eevni Osijek, Rije\u010dki filolo\u0161ki dani i drugima, te objavljuje svoja priop\u0107enja u zbornicima. Znanstvene i stru\u010dne radove objavljivala je u \u010dasopisima\u00a0Prolog<\/em>,\u00a0Mogu\u0107nosti<\/em>,\u00a0Dometi<\/em>,\u00a0Kazali\u0161te<\/em>,\u00a0Kretanja<\/em>\u00a0i drugim, stalna je suradnica Leksikografskoga zavoda Miroslav Krle\u017ea, te autorica, prire\u0111iva\u010dica i urednica impresivnoga niza knjiga. Monografije kojima je suautorica ili urednica panorama su suvremenoga hrvatskog glumi\u0161ta, lutkarskog i dramskog kazali\u0161ta, kazali\u0161ta za djecu i mlade\u017e, koju \u010dine portreti istaknutih umjetnika te prikazi kazali\u0161nih sredina, djelatnosti, ustanova, smotri\u2026 Evo njihovih naslova:\u00a0\u0160piro Guberina<\/em>\u00a0(Zagreb 1999.) pa\u00a0\u0160piro Guberina \u2013 Nikad vi\u0161e<\/em>\u00a0(\u0160ibenik 2010.);\u00a0Kosta Spai\u0107<\/em>\u00a0(Zagreb 2004.);\u00a0Josip Marotti<\/em>\u00a0(Zagreb 2006.);\u00a0Hrvatsko lutkarstvo<\/em>\u00a0(Zagreb 2000.);\u00a0Vinkova\u010dka kazali\u0161na stolje\u0107a<\/em>\u00a0(Vinkovci 2011.);\u00a0Gradsko kazali\u0161te lutaka Split (1945\u20131995)<\/em>\u00a0(Split 1995.);\u00a050 godina Zagreba\u010dkog kazali\u0161ta mladih<\/em>\u00a0(Zagreb 2000.);\u00a0Hrvatsko narodno kazali\u0161te u Osijeku, 1907\u20132007.<\/em>\u00a0(Osijek 2007.);\u00a0Dje\u010dje kazali\u0161te Branka Mihaljevi\u0107a 1958\u20132008.<\/em>\u00a0(Osijek 2008.);\u00a012 susreta lutkara i lutkarskih kazali\u0161ta Hrvatske<\/em>\u00a0(Zadar 1991.);\u00a0Festival glumca<\/em>\u00a0(Vinkovci 2004.);\u00a0Susreti lutkara i lutkarskih kazali\u0161ta<\/em>\u00a0(Osijek 2005.). Za biblioteku Stolje\u0107a hrvatske knji\u017eevnosti priredila je izbore tekstova Josipa Bognera i Ljubomira Marakovi\u0107a (Zagreb 1997.) te Sr\u0111ana Tuci\u0107a (Zagreb 2008.). Eseje i kritike Vladimira Luna\u010deka priredila je za Slavonicu (Vinkovci 1994.). Za ediciju Croatica uredila je knjigu drama Marijana Matkovi\u0107a (Vinkovci 2000.) te putopise i eseje Slavka Batu\u0161i\u0107a i Marka Foteza ( Vinkovci 2000.). Priredila je dramu Milana Marjanovi\u0107a\u00a0Sudbina Ivice Ki\u010dmanovi\u0107a<\/em>\u00a0(prema romanu\u00a0U registraturi<\/em>\u00a0A. Kova\u010di\u0107a) za Ogranak Matice hrvatske Zapre\u0161i\u0107 (Zapre\u0161i\u0107 2004.). Iz rukopisa je priredila dramske fragmente Ivana Kozarca\u00a0Iz kobnih dana<\/em>\u00a0i\u00a0Rane<\/em>, tiskane u 452. knjizi \u201eRada HAZU\u201c (Zagreb 1991.) te dramu V. Luna\u010deka\u00a0Smrt Smail-age \u010cengi\u0107a<\/em>\u00a0objavljenu u zborniku 9. dana Josipa i Ivana Kozarca (Vinkovci 2004.). Sve su nabrojene monografije nezaobilazni dokumenti vremena, sinteza dosada\u0161njih istra\u017eivanja hrvatskoga kazali\u0161ta a ujedno podloga i poticaj za budu\u0107a istra\u017eivanja pa se Demetrova nagrada za 2017. godinu Antoniji Bogner-\u0160aban dodjeljuje i za sva pomna istra\u017eivanja i sav rad ulo\u017een u njih. Posebno mjesto u njezinu bogatom opusu ipak imaju autorske znanstvene knjige. Od osam objavljenih knjiga te kategorije, kojima nakon obrane doktorske disertacije o Fotezu zapravo i zapo\u010dinje njezin znanstveno-istra\u017eiva\u010dki rad, posve\u0107ene su hrvatskom lutkarstvu. U prvoj od njih,\u00a0Marionete osvajaju Zagreb<\/em>\u00a0(Zagreb 1988.), dokumentirano je i sustavno prikazan razvoj lutkarstva u Zagrebu od vremena Prvoga svjetskog rata do sredine tridesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a. Autorica na po\u010detku od zaborava spa\u0161ava Lutkarsku grupu Velimira De\u017eeli\u0107a mla\u0111eg, a potom prati promjene u umjetni\u010dkom radu Teatra marioneta, koje je prvu predstavu imalo u travnju 1920. Na kraju donosi podatke o svim prikazanim marionetskim predstavama.\u00a0Tragom lutke i Pri\u010dala<\/em>\u00a0(Zagreb 1994.) knjiga je komplementarna\u00a0Marionetama<\/em>. Istom pomnjom, jednako dokumentirano i s potpunim teatrografskim podacima na kraju svakog poglavlja, u njezinu se prvom dijelu prikazuje djelovanje me\u0111uratnih lutkarskih kazali\u0161ta izvan Zagreba: Sokolskoga kazali\u0161ta lutaka u Splitu, koje je izvodilo predstave od 1933. do 1939., skromnoga ali iznimno va\u017enog Sokolskog lutkarskog kazali\u0161ta u Su\u0161aku, sa svega trima predstavama: dvjema\u00a0 1933. i jednom 1935. te Sokolskoga lutkarskog kazali\u0161ta u Osijeku, aktivnog od 1935. do 1937. Drugi je dio knjige posve\u0107en Strozzijevu i \u0160irolinu Dje\u010djem carstvu koje je zagreba\u010dku djecu i mlade\u017e privla\u010dilo u dvoranu dana\u0161njega Dramskog kazali\u0161ta Gavella od listopada 1937. do svibnja 1945. Izme\u0111u tih dviju knjiga o lutkarskom i dje\u010djem kazali\u0161tu priredila je za tisak disertaciju\u00a0Marko Fotez \u2013 \u017divot i djelo<\/em>\u00a0(Osijek 1989.) Predstavljen je u njoj Fotez kao pjesnik, novelist i dramati\u010dar, vrstan putopisac i teatrolog, revitalizator hrvatske dramske ba\u0161tine, va\u017ean prije svega kao redatelj koji je hrvatskom dramskom kazali\u0161tu u osvit Drugoga svjetskog rata otkrio Dr\u017ei\u0107eva\u00a0Dunda Maroja<\/em>, te redatelj u nizu kazali\u0161nih sredina, od Zagreba do Beograda, od Vara\u017edina do Dubrovnika. Kazali\u0161ni \u017eivot, profesionalni i amaterski, dramski, operetni i lutkarski u njezinu rodnom gradu tema je knjige\u00a0Kazali\u0161ni Osijek<\/em>\u00a0(Zagreb 1997.) u koju su tako\u0111er uvr\u0161tene studije o osje\u010dkim godinama Joze Ivaki\u0107a, Josipu Bogneru, dramatizacijama Kozar\u010deva\u00a0\u0110uke Begovi\u0107a<\/em>\u00a0te Maruli\u0107evoj\u00a0Juditi\u00a0<\/em>u scenskoj adaptaciji prve hrvatske redateljice, Osje\u010danke, a ro\u0111enjem \u0110akov\u010danke Zore Vuksan-Barlovi\u0107.\u00a0Zaustavljeni trenuci glume<\/em>\u00a0(Vinkovci 2000.) mali je biografski leksikon hrvatskih glumica i glumaca, a donosi dvadeset portreta, izra\u0111enih u razli\u010ditim povodima, pripadnica i pripadnika barem triju glumi\u0161nih nara\u0161taja, od, primjerice, \u0110ur\u0111e Devi\u0107, Mije Oremovi\u0107, Elize Gerner i Josipa Bobija Marottija preko Tonka Lonze, Zvonimira Torjanca, Vanje Dracha i Marije Kohn do Josipa Gende, Veronike Durbe\u0161i\u0107 i Zvonimira Zori\u010di\u0107a. Istoj vrsti knjiga pripada i\u00a0Povrat u nepovrat<\/em>\u00a0(Zagreb 2001.). Pod tim naslovom okupljeno je devet op\u0161irnijih portreta ljudi koji su stvarali i promi\u0161ljali kazali\u0161te na, kako ka\u017ee podnaslov, \u201erazme\u0111u izme\u0111u realizma i moderne\u201c: Julije i Milan \u0160enoa, Vladimir Luna\u010dek, Ljubomir Marakovi\u0107, Josip Bogner, Iso Velikanovi\u0107, Joza Ivaki\u0107, Zora Vuksan-Barlovi\u0107 i Tomislav Tanhofer. Knjiga studija i rasprava o \u201eslabo ili nikako prou\u010denoj gra\u0111i\u201c\u00a0Novi sadr\u017eaji starih tema<\/em>\u00a0(Zagreb 2007.), mogla bi imati podnaslov \u201enepoznato o poznatima\u201c jer u njoj se \u010ditateljima skre\u0107e pozornost na zanemarena djela, previ\u0111ena podru\u010dja rada ili nedostatno istra\u017eene pojave te iznose nove spoznaje o obitelji Tuci\u0107, Milanu Begovi\u0107u, Adeli Mil\u010dinovi\u0107, Milanu Marjanovi\u0107u, Josipu i Nikoli Andri\u0107u, Mirku Poli\u0107u, liku Baruna Trenka i splitskim kazali\u0161nim dru\u0161tvima.\u00a0Kazali\u0161te u povijesti i pam\u0107enju<\/em>\u00a0(Osijek 2011.), napokon, knjiga je sastavljena od \u010detiri cjeline koje svjedo\u010de o rasponu autori\u010dina znanstvenoga pa i knji\u017eevnog interesa. U prvom dijelu dominantne su osje\u010dke i \u0161ire, slavonske kazali\u0161ne teme. Drugi je dio sastavljen od portreta kazali\u0161nih umjetnika i znalaca: Ljubice Wagner, Ivice Antol\u010di\u0107a, Alfija Kabilja, \u0160pire Guberine, Nikole Von\u010dine i Renea Medve\u0161eka. Tre\u0107i donosi stru\u010dne recenzije teatrolo\u0161kih knjiga, ponajvi\u0161e o lutkarstvu. \u010cetvrti, najosobniji dio u autori\u010dinu cjelokupnom opusu, i stru\u010dan i poeti\u010dan, tvore iskrena, topla, dirljiva sje\u0107anja na \u201eone kojih vi\u0161e nema\u201c: na \u010dlanove obitelji Stilinovi\u0107 i Bogner, dida i baku, otatu i omamu, a potom na Dragutina Tadijanovi\u0107a, Nikolu Batu\u0161i\u0107a, Vidu Flaker, Aleksandra Augustin\u010di\u0107a, Vanju Dracha, Fabijana \u0160ovagovi\u0107a, Enu Begovi\u0107, Kosovku Ku\u017eat Spai\u0107 i Ivana Jindru koje ovi zapisi vra\u0107aju iz nepovrata.<\/p>\n

            Antonija Bogner-\u0160aban dosad je za svoj rad dobila Nagradu Dana Josipa i Ivana Kozarca (Vinkovci 2000.), Nagradu \u201eMarko Fotez\u201c za razdoblje od 2004. do 2007. godine (Zagreb 2008.) te Povelju za \u017eivotno djelo \u201eZvonko Festini\u201c za teatrolo\u0161ki doprinos lutkarstvu (Vukovar 2016.), a njima se ove godine pridru\u017euje i zaslu\u017eena Demetrova nagrada\u00a0za \u017eivotno djelo HDKKT.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

            Demetrova u nagrada za \u017eivotno djelo HDKKT za 2017. godinu dodijeljena je dr. sc. Antoniji Bogner \u0160aban.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":476,"template":"","class_list":["post-643","demetrova-nagrada","type-demetrova-nagrada","status-publish","has-post-thumbnail","hentry"],"acf":[],"yoast_head":"\n2017. Antonija Bogner \u0160aban - HDKKT<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"en_US\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"2017. Antonija Bogner \u0160aban - HDKKT\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Demetrova u nagrada za \u017eivotno djelo HDKKT za 2017. godinu dodijeljena je dr. sc. Antoniji Bogner \u0160aban.\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"HDKKT\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2021-08-15T15:55:27+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/hdkkt.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Antonija-Bogner-Saban-dobitnica-Demetrove-nagrade-scaled-1.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2560\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1918\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Est. reading time\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"11 minutes\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/\",\"url\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/\",\"name\":\"2017. Antonija Bogner \u0160aban - HDKKT\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/#website\"},\"primaryImageOfPage\":{\"@id\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/#primaryimage\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/#primaryimage\"},\"thumbnailUrl\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Antonija-Bogner-Saban-dobitnica-Demetrove-nagrade-scaled-1.jpg\",\"datePublished\":\"2017-07-26T07:22:45+00:00\",\"dateModified\":\"2021-08-15T15:55:27+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"en-US\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/\"]}]},{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/#primaryimage\",\"url\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Antonija-Bogner-Saban-dobitnica-Demetrove-nagrade-scaled-1.jpg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Antonija-Bogner-Saban-dobitnica-Demetrove-nagrade-scaled-1.jpg\",\"width\":2560,\"height\":1918},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Demetar's award\",\"item\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"2017. Antonija Bogner \u0160aban\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/#website\",\"url\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/\",\"name\":\"HDKKT\",\"description\":\"Hrvatsko društvo kazališnih kriti\u010dara i teatrologa\",\"publisher\":{\"@id\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/#organization\"},\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":{\"@type\":\"PropertyValueSpecification\",\"valueRequired\":true,\"valueName\":\"search_term_string\"}}],\"inLanguage\":\"en-US\"},{\"@type\":\"Organization\",\"@id\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/#organization\",\"name\":\"HDKKT\",\"url\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/\",\"logo\":{\"@type\":\"ImageObject\",\"inLanguage\":\"en-US\",\"@id\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/#\/schema\/logo\/image\/\",\"url\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo.svg\",\"contentUrl\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo.svg\",\"width\":374,\"height\":466,\"caption\":\"HDKKT\"},\"image\":{\"@id\":\"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/#\/schema\/logo\/image\/\"}}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"2017. Antonija Bogner \u0160aban - HDKKT","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/","og_locale":"en_US","og_type":"article","og_title":"2017. Antonija Bogner \u0160aban - HDKKT","og_description":"Demetrova u nagrada za \u017eivotno djelo HDKKT za 2017. godinu dodijeljena je dr. sc. Antoniji Bogner \u0160aban.","og_url":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/","og_site_name":"HDKKT","article_modified_time":"2021-08-15T15:55:27+00:00","og_image":[{"width":2560,"height":1918,"url":"https:\/\/hdkkt.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Antonija-Bogner-Saban-dobitnica-Demetrove-nagrade-scaled-1.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Est. reading time":"11 minutes"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/","url":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/","name":"2017. Antonija Bogner \u0160aban - HDKKT","isPartOf":{"@id":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/#website"},"primaryImageOfPage":{"@id":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/#primaryimage"},"image":{"@id":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/#primaryimage"},"thumbnailUrl":"https:\/\/hdkkt.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Antonija-Bogner-Saban-dobitnica-Demetrove-nagrade-scaled-1.jpg","datePublished":"2017-07-26T07:22:45+00:00","dateModified":"2021-08-15T15:55:27+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/#breadcrumb"},"inLanguage":"en-US","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/"]}]},{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/#primaryimage","url":"https:\/\/hdkkt.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Antonija-Bogner-Saban-dobitnica-Demetrove-nagrade-scaled-1.jpg","contentUrl":"https:\/\/hdkkt.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/Antonija-Bogner-Saban-dobitnica-Demetrove-nagrade-scaled-1.jpg","width":2560,"height":1918},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/2017-antonija-bogner-saban\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Demetar's award","item":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/demetrova-nagrada\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"2017. Antonija Bogner \u0160aban"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/#website","url":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/","name":"HDKKT","description":"Hrvatsko društvo kazališnih kriti\u010dara i teatrologa","publisher":{"@id":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/#organization"},"potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/?s={search_term_string}"},"query-input":{"@type":"PropertyValueSpecification","valueRequired":true,"valueName":"search_term_string"}}],"inLanguage":"en-US"},{"@type":"Organization","@id":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/#organization","name":"HDKKT","url":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/","logo":{"@type":"ImageObject","inLanguage":"en-US","@id":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/#\/schema\/logo\/image\/","url":"https:\/\/hdkkt.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo.svg","contentUrl":"https:\/\/hdkkt.hr\/wp-content\/uploads\/2021\/07\/logo.svg","width":374,"height":466,"caption":"HDKKT"},"image":{"@id":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/#\/schema\/logo\/image\/"}}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/demetrova-nagrada\/643","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/demetrova-nagrada"}],"about":[{"href":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/types\/demetrova-nagrada"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media\/476"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hdkkt.hr\/en\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=643"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}